Iako su makroekonomisti prognozirali vrlo dobre rezultate kada je siječanjska industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u pitanju, rezultati Državnog zavoda za statistiku još su bolji. Stručnjaci su vjerovali da će rast biti oko 5 posto u odnosu na siječanj prošle godine, no službeni podaci kažu da je industrijska proizvodnja rasla za čak 9,3 posto u odnosu na prvi mjesec 2015. godine. Ovo je najveći rast industrijske proizvodnje još od ožujka 2007. godine kada je porasla za 11,8 posto.
Industrijska proizvodnja (prema desezoniranim indeksima), nakon dva uzastopna mjesečna pada, u siječnju je zabilježila rast od 3,2 posto. Mjesečni rast došao je od rasta u industrijskim granama intermedijarnih proizvoda (13,1 posto), netrajnih proizvoda za široku potrošnju (10,2 posto) te energije (2,9 posto). S druge strane snažniji mjesečni rast ublažen je padom u industrijskoj grani kapitalnih proizvoda (20 posto) te trajnih proizvoda za široku potrošnju (4,3 posto). Zamjetan rast industrijske proizvodnje u siječnju svakako je i posljedica baznog učinka obzirom da je u siječnju prošle godine industrijska proizvodnja zabilježila godišnji pad od 4,3 posto (prema revidiranim podacima).
Promatrano prema GIG-u, rast je zabilježen u granama netrajnih proizvoda za široku potrošnju (15,8 posto), kapitalnih proizvoda (12,6 posto), intermedijarnih proizvoda (6,8 posto) te trajnih proizvoda za široku potrošnju (7,4 posto). S druge strane, snažniji godišnji rast ograničio je pad u industrijskoj grani energije (2,4 posto).
Prema NKD-u, prerađivačka industrija, koja čini gotovo 78 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje, zabilježila je razmjerno snažan rast na godišnjoj razini od 11,1 posto. Najveći udio u prerađivačkoj industriji odnosi se na proizvodnju prehrambenih proizvoda (koja čini preko 13 posto ukupne industrijske proizvodnje) koja je u siječnju ostvarila godišnji rast od 16,7 posto. Negativan doprinos snažnijem rastu industrijske proizvodnje došao je od pada u sektoru rudarstva (7,8 posto) te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija koja je zabilježila godišnji pad od 4 posto.
Važno je napomenuti kako je u posljednjem izvješću Državni zavod za statistiku revidirao povijesne serije podataka obzirom na promjenu u programskom paketu i metodi sezonske prilagodbe vremenskih serija. I u 2016. godini očekujemo nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta industrijske proizvodnje, gdje bi najveći poticaj trebao, kao i u prošloj godini, doći od oporavka inozemne potražnje.