Zdravstvena reforma nije nešto što se u potpunosti može provesti u šest mjeseci, čak ni za četverogodišnjeg mandata jedne vlade. To je proces kojega trebaju nastavljati svaka slijedeća vlada sukladno ranije donesenom Maser planu. Osobno smatram, a to je i stav MOST-a da u Hrvatskoj treba primijeniti zdravstveni sustav kakav ima Kraljevina Danska, u kojoj su funkcionalno spojene bolnice koje pokrivaju cijelu zemlju, ne troše puno a pružaju pacijentima vrhunsku medicinsku skrb – naglasila je u razgovoru za Poslovni portal dr. Ines Strenja Linić, specijalist neurologinja iz Rijeke, zastupnica u bivšem sazivu Sabora i prva na listi MOST-a u 8. izbornoj jedinici na predstojećim izvanrednim parlamentarnim izborima.
Uspostaviti vanbolničku službu hitne pomoći
Govoreći o nastavku reforme hitne medicinske pomoći dr. Strenja Linić koja je bila i na funkciji predsjednice saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb podsjetila je da su ciljevi reforme hitne medicinske pomoći povećanje standarda hitne medicine, podizanje sigurnosti za bolesnike te ušteda na nepotrebnim dijagnostičkim pretragama. „U konačnici cilj je da ozbiljno i životno ugrožen pacijent može pravodobno doći do bolnice i dobiti hitnu medicinsku skrb, a to znači da moramo riješiti vanbolničku hitnu dostupnu pacijentima koji nisu u hitnome stanju i koji mogu čekati ili pak pomoć potražiti u ambulanti obiteljskog liječnika. Sama naznaka o tome da bi se hitna trijaža plaćala 150 kuna, već je smanjila one koji odlaze na hitnu pomoć, a nisu hitni. Mislim da to nije jasno iskomunicirano u javnosti. Moramo prestati govoriti kako svi imaju pravo dobiti, jer je medicina ta koja omogućava sve svima. Mora se reći istina, a istina je da novca nema. Ipak, naša je obveza da omogućimo svima pravodobnu dostupnost zdravstvene usluge a posebice one osobe kojima je to najhitnije. Pacijentima treba objasniti, onaj kome je pomoć hitno potrebna dobit će ju odmah, onaj koji nije hitan, dobit će svoj termin. Sve to znači da moramo pristati na određen promjene u sustavu“, pojasnila je Ines Strenja Linić, kazavši kako mora postojati red i kako je neprihvatljivo, a to nema nigdje u svijetu, da se liječniku specijalistu dolazi bez uputnice. „To je McDonalds medicina, a mi to ne želimo prihvatiti“, jasno je poručila.
Funkcionalno spojiti bolnice i bolničke odjele
Određene promjene zagovara i u sustavu bolničkom sustavu, koji najviše troši. „Puno je parcijalnih bolnica koje treba funkcionalno spojiti, odnosno određene bolničke odjele prenamjeniti u bolnicu za kronične bolesnike za produljeno liječenje. Za sve to treba političke volje, ali biti spreman i na sukobe s lokalnim moćnicima od kojih svaki želi bolnicu u svom gradu, ali nije svjestan da samo stoga što ima bolnicu i dovede liječnika i aparate ne osigurava i vrhunsku medicinsku uslugu u takvoj bolnici, nego je ona eto samo kao spomenik njemu kao gradonačelniku ili županu“, kaže dr. Ines Strenja Linić. Važnim smatra riješiti i probleme u primarnom zdravstvenom sustavu gdje liječnici skapavaju od posla jer su opterećeni administracijom. U tom kontekstu struka je ta koja treba jasno reći što je optimalni broj pacijenata po svakom liječniku i koja struka treba preuzeti administraciju koja sad liječnicima oduzima puno vremena.
Protiv getoizacije branitelja
Sustavno se, dodaje Strenja Linić treba razmišljati i o tome kako poboljšati kvalitetu života hrvatskim braniteljima, posebno onima oboljelih od PTSP-a. „Braniteljima treba omogućiti sustavne preglede, brigu od njihovim tegobama i liječenje koje će im biti dostupnije“, kaže MOST-ova zastupnica, ističući kako se kategorički protivi veteranskim bolnicama i getoizaciji branitelja. „Branitelji zaslužuju vrhunsku medicinsku pomoć a to neće moći imati ako ih budemo izolirali i smještali u neke ustanove u udaljena mjesta. Predlažemo da unutar svake bolnice imamo osobu za branitelje i omogućiti im pregled kod vrhunskog specijaliste“, poručuje Ines Strenja Linić koja je i sama bila hrvatska braniteljica u Domovinskom ratu. Jasnoga je stava da se braniteljska populacija ne smije politizirati, jer je previše razjedinjena te da sva prava branitelja treba objediniti jednim, ustavnim zakonom.
Srljamo u deinstitucionalizaciju
„Nered je i u sustavu socijalne skrbi. Hrvatska je zemlja u kojoj su u institucijama oni koji ne trebaju biti, a srljamo u deinstitucionalizaciju odraslih osoba koji za sada, obzirom na neadekvatnu skrb u zajednici ipak trebaju biti u instituciji kako bi se društvo o njima humanije brinulo. U Hrvatskoj nadalje imamo više dječjih domova nego što ih ima kudikamo od nas veća Njemačka. Djecu smo strpali u domove, na daju se na udomljavanje koje se kao takvo uopće ne promovira, usvajanje ima svoje limite. I djeca koja nemaju skrb svojih roditelja ili koji se o njima ne mogu brinuti, zaslužuju da odrastaju u obitelji. Mnoga djeca dana odrastaju u domovima samo zato što njihovim roditeljima nije dana potpuna informacija o mogućnosti urbanog udomljavanja. Ništa po tome nismo učinili da informirano javnost da takva djeca o kojima se roditelji ne mogu brinuti, ne moraju ostati u domovima“, ističe Strenja Linić.
Na listama MOST-a stručnjaci iza kojih nema ‘repova’
Komentirala je i kandidate na listama MOST-a po izbornim jedinicama, kazavši kako su manje-više na listama već poznati MOST-ovi lideri, a ima i novih. „Ljudi su to koji su u svojim sredinama prepoznati kao stručnjaci iza kojih nema repova, nema nikakvih tereta. Liste su to na kojima imamo i branitelje i liječnike i gospodarstvenike i žene, a na prva mjesta smo postavili ljude koji mogu dobiti najviše glasova. Ekipu koja donosi rezultate ne treba mijenjati, mi smo naš program i ono što ćemo primijeniti nadopunili, a s lista su ‘otpali’ ono koji očito nama nikad nisu ni pripadali i koji su imali nekakve svoje uvjete. S trgovačkom ekipom nismo nikad željeli surađivati niti smatramo da na takav trgovački način u politici treba komunicirati. Na listama su ljudi koji su pokazali da se mogu nositi s pritiskom kojemu je bio izložen MOST, koji se je na neki način morao othrvati priči da smo bliski HDZ-u, ali smo odbili i preslagivanje i nismo podlegli pritisku; pa da smo i bliski i SDP-u, a rekli smo da ne pristajemo na Milanovićeve pokušaje ‘ispod stola’. To je način na koji mi ne želimo komunicirati“, kaže Ines Strenja Linić, uvjerena u osvajanje više od 19 mandata koliko je MOST osvojio na prošlim izborima. Tek nakon toga će sjesti i vidjeti s kim se može dogovoriti za suradnju ali ovoga puta uz puno jasnija jamstva na spremnost svega onoga na čemu će MOST inzistirati u provedbi nužnih i strukturnih reformi.
Ivica Vlašić