U prosincu prošle godine u potrošačkim se cijenama vidio blaži deflatorni utjecaj cijena neprerađene hrane (jer je dio trgovaca snizio cijene već u prosincu prethodne godine, neposredno prije primjene snižene stope PDV-a na svježu hranu) te cijena goriva i maziva (koje su u prosincu imale nešto snažniji godišnji rast) nego ranijih mjeseci. Stoga je i godišnji rast cijena bio viši nego svih prethodnih mjeseci u godini te je iznosio 1,4%. To je utjecalo na minimalni porast prosječne godišnje stope rasta za svih dvanaest mjeseci (0,8%) u odnosu na onu iz prvih jedanaest mjeseci (0,7%). Takva je razina inflacije bila gotovo upola niža od one iz prethodne godine (1,5%) te ujedno i najniža od 2016. godine (kada je ostvaren pad cijena od -1,1%).