Kako bismo uopće mogli govoriti o provođenju nužnih reformi u obrazovnom sustavu Hrvatske, nama je prije svega potrebna provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije – istaknula je u razgovoru za Poslovni portal dr. sc. Emina Berbić Kolar, prodekanica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i voditeljica dislociranog studija u Slavonskom Brodu, jedna od članica ekspertne radne skupine za provedbu cjelovite kurikularne reforme.
Profesorice Berbić Kolar, kao članica stručne radne skupine koju je donedavno vodio Boris Jokić, sigurno dobro poznajete situaciju oko provedbe kurikularne reforme i svega onoga što se pretvorilo u primarno političko pitanje. Može li se u tim okolnostima reforma uopće nastaviti?
Naravno da može, ako se politika makne iz sustava obrazovanja općenito. To je uvjet koji je za povratak na čelo ekspertne radne skupine postavio i Boris Jokić, na čije je mjesto politički postavljena Dijana Vican, koja je svojedobno bila državna tajnica u Ministarstvu znanosti u vrijeme HDZ-ove vlade, a kasnije opet politički imenovana rektoricom Zadarskog sveučilišta i Matko Glunčić, sa zagrebačkog PMF-a. Niti su bili dio cijelog procesa kurikularne reforme, niti su očito dobro pročitali Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije izglasane u Hrvatskom saboru, u kojoj je jasno definirano, kao i u Pravilniku o provedbi cjelovite kurikularne reforme da se članovi ekspertne radne skupine moraju birati isključivo po javnome pozivu. Stoga mislim da reforma može ići dalje ako ova politička imenovanja budu osporena, to će sve pasti u vodu jer oni nisu mogli niti su smjeli na takav način biti izabrani za voditelje radne skupine, politika se mora maknuti iz obrazovanja u dijelu koji se tiče reforme kurikularne reforme. Ovo što se radi nije dobro.
Treba li vratiti Borisa Jokića?
Da, treba vratiti kolegu Jokića na mjesto voditelja ekspertne radne skupine kao i sve ljude koji su sve to sustavno radili. To je jedan dugotrajan proces koji zahtjeva dosljednost…
Ali, sam Boris Jokić ne želi se vraćati…
Naravno da ne želi ako će mu politika govoriti što i kako treba raditi. Ako će se politika maknuti iz toga ja vjerujem da bi se on vratio. Boris Jokić je čovjek koji je doktorirao na Cambridgeu, koji je završio i srednju školu i fakultet u Americi, i kao takav apsolutno ima drugačiji pogled od Dijane Vican. I Kao majka, ali i kao članica stručne radne skupine za izradu predmetnog kurikuluma hrvatskog jezika, s njim sam odlično surađivala i mogu reći da bih svoje dijete prije povjerila Borisu Jokiću i svemu za što se on zalagao. Ja se iskreno nadam da ćemo već početkom 2017/2018. provesti eksperimentalnu fazu cjelovite kurikularne reforme, a već godinu potom da će ona zaista i zaživjeti u svim školama u Hrvatskoj.
Kandidatkinja ste na listi Narodne koalicije za zastupnicu u Hrvatski sabor. Uđete li u parlament, što ćete najglasnije zagovarati sa saborske govornice?
Meni primarno nikada nije bilo uči u parlament, a ako sam već i pozvana onda bih radije bila u izvršnoj nego u zakonodavnoj vlasti, iskreno moje su ambicije uči u određena Vladina povjerenstva ključna za odlučivanje, primjerice o tome hoće li biti Sveučilište u Slavonskom Brodu ili ne, u kojem smjeru će ići obrazovne politike, dakle u tome dijelu u kojemu se mogu dokazati kao stručnjak. Meni politika u nekom širem kontekstu nije primarni interes, nisam od onih koji mogu sjediti na deset stolica i znati sve o svemu. Voljela bih još više raditi na onome što je važno pa evo i za moj rodni Slavonski Brod i za brodsko Sveučilište za koji se već godinama zalažem, i strpljivo s ostalim kolegama čekam odluku Ustavnog suda u vezi s osnivanjem tog Sveučilišta. Posebno ću se zalagati za razvoj sustava strukovnog obrazovanja usklađenog s potrebama tržišta rada i za provedbu za sada zaustavljenog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Što bi po Vašem mišljenju trebalo učiniti s Mrežom škola, čije se konačno definiranje također već godinama čeka?
Kao majka i kao prodekanica Učiteljskog fakulteta vidim da to jako teško funkcionira na terenu. Ako ćete zatvoriti male područne škole po selima, onda ćete ugasiti i život u tim selima. A znamo kakva je natalitetna politika u Slavoniji i koliko zaista malo djece ima. Razumijem i lokalne zajednice koje se svim naporima zalažu zadržati male škole, pa makar i sa svega nekoliko đaka, jer ako takvu školu zatvorite tu povratka više nema, tu nema ni žiota, mladi ljudi neće tu ostati jer neće imati interesa daljnjeg ulaganja u bilo što čime bi se željeli baviti, ako svoje dijete u toj maloj sredini ne mogu poslati u školu, nego ga moraju slati autobusom u udaljenije veće mjesto. Iako je u Europi uobičajeno da učenici putuju u školu u udaljenija urbana područja , mi ipak nemamo tu naviku, i kod nas je to dosta problematično. S druge strane, kad bi djeca išla u veće škole, bolje je za njih jer bi imali više mogućnosti. Nekome tko bude odlučivao o povezivanju područnih škola s matičnima bit će zaista teško, jer će sve to donijeti i niz novih troškova i pitanje zapošljavanja…
Kako biste Vi riješili problem financiranja prijevoza učenika?
To je zaista problem uzrokovan nedostatkom novca, s tim su teškoća imale sve vlade. Mi nismo razvijena zemlja koja bi u proračunu imala višak novca koji bi se mogao uložiti u obrazovanje. No, to je pogrešno, obrazovanje treba biti na prvom mjestu i ne treba uopće postaviti pitanje treba li ili ne dati novce za međumjesni prijevoz učenika. Mi trebamo svakom djetetu omogućiti jednake uvjete školovanja. Novac za to osigurala bih primarno i u državnom proračunu i kroz EU fondove.
Treba li svim učenicima, bez obzira na dohodovni cenzus obitelji, osigurati besplatne udžbenike?
Da. Mislim da treba, jer u svim europskim zemljama to je uobičajeno i to je opća kultura. O cenzusima u Hrvatskoj je teško govoriti, jer imamo ljude koji rade u državnim poduzećima kojima je sve na papiru i ljude koji nemaju to na papiru, a zarađuju puno više, a njihova djeca dobiju knjige. Ista vam je priča i s vrtićima. Jedno na papir, a drugo u stvarnosti. Sva djeca u cijeloj Hrvatskoj trebaju dobiti jednake prilike.
Zašto građani trebaju preferencijalno glasati za Vas, za dr. Eminu Berbić Kolar, devetu na listi Narodne koalicije, u 5. izbornoj jedinici?
Pa, mislim da sam se svojim dosadašnjim radom dokazala i da su brojni građani to prepoznali, ja nisam od onih koji samo govore, nego to što kažem provodim u djelo ili barem to pokušavam, za razliku od nekih drugih. Mislim da sam ipak učinila puno toga i u podruju kulturne baštine i u području tradicije, posebno kad je riječ o očuvanju od zaborava zaštićeni slavonski dijalekt na području Brodskog Posavlja. Utemeljila sam Studij hrvatskog jezika na sveučilištu u Edirnu, u Republici Turskoj na Fakultetu balkanskih jezika. Dala sam maksimum u procesima osnivanja Učiteljskog fakulteta u Slavonskom Brodu i za buduće brodsko Sveučilište, brojne generacije mojih učenika i studenata poznaju me i kao čovjeka i kao stručnjaka i ako prepoznaju te vrijednosti vjerujem da će mi dati taj preferencijalni glas.
Razgovarao: Ivica Vlašić