Uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora, ministar financija Zdravko Marić i prvi na listi HDZ-a u 5. izbornoj jedinici u inetrvjuu za Poslovni portal još jednom pojašnjava prijedlog cjelovite porezne reforme, a između ostalog ističe i imperativ ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske te obrazovanje kao temelj razvoja gospodarstva, te poručuje kako je krajnje vrijeme da Slavonija dobije život kakav zaslužuje, a to je puno više i bolje od onoga što trenutačno Slavonci imaju.
Gospodine ministre, već ste u više navrata najavljivali poreznu reformu naglašavajući da će porezna rasterećenja doprinijeti razvoju hrvatskog gospodarstva. Koje porezne stope planirate smanjivati i koliko? Koliko će to zaista rasteretiti proračun i hoće li to i koliko u konačnici osjetiti i sami građani?
Brojnim izmjenama poreza kojih je samo u mandatu prošle Vlade bilo 44 došli smo do vrlo kompliciranog sustava opterećenog različitim poreznim i neporeznim davanjima u kojem se građani, poduzetnici i investitori teško snalaze. Hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini treba kvalitetnu i cjelovitu poreznu reformu, koja ce voditi ka uspostavi jednostavnog, stabilnog i konkurentnog poreznog sustava. Uz to, naš je cilj krenuti smjerom poreznog rasterećenja građana i poduzetnika, a u tom dijelu posebice poljoprivrednika, obrtnika, te malih i srednjih poduzetnika. Predlažemo smanjivanje poreza na dobit i dohodak, ali i dijela neizravnih poreza, poglavito PDV-a, gdje ćemo dodatno smanjiti inpute u poljoprivrednoj proizvodnji, poput sjemena, sadnica, gnojiva i stočne hrane. Osim smanjivanja poreznog tereta, planiramo i daljnje smanjenje neporeznih davanja koje plaćaju gospodarstvenici, ali i onih koje plaćaju građani.
HDZ u svom izbornom programu navodi povećanje neoporezivog dijela plaće na 3700 kuna. Što će to konkretno značiti za građane s najmanjim primanjima, i one koji žive na rubu egzistencije?
Ovih 3750 kuna je jedna i pol minimalna plaća. Dakle svi koji su do toga oni praktički ne dolaze u porezne škare. Iznad toga imamo još dodatno za uzdržavane članove. Znači da dohodci oko 5000 kuna, ako imate uzdržavanog člana obitelji, isto ne ulaze u porezne škare.
Što planirate učiniti s mirovinama? Hoće li i za koliko biti povećane mirovine? Uključuje li to i braniteljske i povlaštene mirovine?
Mi ćemo već ove godine povećati mirovine, nevezano za izbore. Sjećate se da sam to u početku mandata vrlo jasno komunicirao. Predvidjeli smo 300 milijuna kuna samo za ovu drugu indeksaciju mirovina, obzirom na rast plaća, znate da imamo onu švicarsku formulu. Ali, naravno, paralelno s tim, u nastavku mandata, sigurno računamo na povećanje mirovina.
Hoćete li i kada uvoditi porez na nekretnine?
U prvoj fazi postojeću komunalnu naknadu koju plaćaju svi vlasnici odnosno posjednici nekretnina zamijenit ćemo porezom na nekretnine koji nikako neće biti dodatni teret za hrvatske građane. Porez bi bio uveden 2018. godine. Kriteriji za utvrđivanje iznosa poreza na nekretnine bit će slični kriterijima po kojima se utvrđuje visina komunalne naknade. Prihodi od poreza na nekretnine, kao što su trenutno i prihodi od komunalne naknade, bit će prihodi općina i gradova. Još jedna mjera koju planiramo provesti je smanjenje poreza na promet nekretninama, a sav prihod koji se po toj osnovi ostvari bit će prihod općina i gradova što predstavlja jednu od provedbenih mjera fiskalne decentralizacije.
Neznatno se smanjuje vanjski dug Hrvatske. Kakva su Vaša očekivanja njegova daljnjeg i osjetnijeg smanjenja, i na koji način to možemo postići: samo gospodarskim rastom ili prodajom državne imovine, odnosno onih resursa koji nisu strateški?
Kako smo i najavljivali tijekom ove godine tri stupa na kojima se temelji smanjenje javnog duga i preokret u trendovima kretanja javnog duga su (1.) poticanje gospodarskog rasta; (2.) fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proračunskog deficita i njegovo dovođenje na održivu razinu, provođenjem mjera koje ne djeluju negativno na rast; (3.) aktivacija državne imovine koja može izravno doprinijeti smanjenju javnog duga.
Po prvi put u zadnjih 25 godina mi smo zabilježili smanjivanje javnog duga. Proračunski deficit u prvih 6 mjeseci je za više od 5 milijardi manji nego u istom razdoblju prethodne godine. Čvrsta kontrola rashoda, sve što se može u konačnici uštedjeti i racionalizirati pa ako hoćete i na često spominjanim kamatama. Samo ću podsjetiti, zadnja dva izdanja na domaćem tržištu, obveznice i trezorski zapisi, mi smo uštedjeli 250 milijuna kuna na godišnjoj razini. To je u prijevodu, desetak škola ili 25 vrtića.
Kada govorimo o državnoj imovini važno je znati da se u proteklom razdoblju neučinkovito i neodgovorno upravljalo državnom imovinom što je dovelo do toga da danas imamo iznimno velik broj neaktivne imovine, a posebice nekretnina, koja generira značajne troškove. Primjerice bivše vojne nekretnine koje imaju nisku uporabnu vrijednost, a u međuvremenu su proglašene neperspektivnima. Međutim riječ je o nekretninama s iznimno velikim potencijalom koji treba iskoristiti. Zbog toga je potrebno poduzeti sve što se može kako bi se zainteresiranim investitorima omogućilo da u kratkom roku započnu s realizacijom svojih ulaganja čime će se povećati vrijednost cijele mikroregije, što ima srednjoročnu i dugoročnu komponentu u razvoju Republike Hrvatske.
Suradnja izvršne i monetarne vlasti u Hrvatskoj – Vaša ocjena dosadašnje i što po tom pitanju treba još činiti da bi se ona unaprijedila? Kako komentirate odnos banaka prema građanima?
Monetarna politika integralni je dio ukupne ekonomske politike. Naravno, svatko je odgovoran za svoje specifične ciljeve. I jednima i drugima nam je ultimativni cilj gospodarski rast te posljedični rast zaposlenosti. Doprinos monetarne politike stvaranju dugoročno održivog rasta moguće je postići osiguranjem povoljnih dugoročnih izvora likvidnosti bankarskom sektoru. Pokretanje ekonomskog rasta dijelom uvjetovano je dostatnom kratkoročnom i dugoročnom likvidnošću kreditnih institucija, u čemu HNB može i mora odigrati ključnu ulogu. U tom kontekstu od HNB-a kao središnje monetarne vlasti, očekujemo da svoje djelovanje maksimalno koordinira s ostalim tijelima državne vlasti. Što se tiče naše suradnje, počevši od guvernera Vujčića do nižih razina menadžmenta, mogu reći da se poznajemo godinama i u dobrim smo odnosima.
Je li Hrvatska zaista učinkovito decentralizirana? Kako postići ravnomjeran regionalni razvoj svih županija, gradova i općina u situaciji kad mnoge jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno izvornih financijskih sredstava za ulaganja?
Pitanje decentralizacije je izuzetno osjetljivo jer je riječ o poslovima koji su izuzetno bitni za lokalnu zajednicu. Još uvijek je Hrvatska izrazito centralizirana zemlja pa je u tom smislu nužnost provedba upravna i funkcionalna decentralizacija dijela poslova tijela središnje državne vlasti i to tako što će se dio takvih poslova prenijeti u djelokrug jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave gdje će se po svojoj prirodi bolje i efikasnije obavljati. Pri svakoj je takvoj promjeni bitno osigurati i izvore financiranja kako se ne bi dovela u pitanje održivost sustava financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Reformu sustava lokalne samouprave ne treba promatrati isključivo kroz prizmu broja županija, gradova i općina nego prije svega kroz ispunjavanje njihove funkcije pružanja administrativnih usluga građanima i poduzetnicima te u kojoj mjeri jedinice lokalne odnosno područne samouprave predstavljaju razvojni faktor na lokalnoj razini, odnosno u kojoj mjeri doprinose ravnomjernom razvoju naše zemlje. Nakon provođenja funkcionalne i fiskalne decentralizacije, što je značajna i bitna reforma cjelokupnog upravnog sustava, analizirat će se uspješnost pojedinih jedinica lokalne, odnosno područne samouprave i njihova održivost te će se poticati povezivanje, odnosno spajanje, a sve s ciljem boljeg ispunjavanja njihove upravne i razvojne uloge.
Velika sredstva su nam na raspolaganju iz EU fondova, posebno u sektoru razvoja poduzetništva i poljoprivrede. Kako potaknuti ljude na stvaranje projekata za koji mogu dobiti milijune iz EU u situaciji kad, primjerice u Slavoniji, mnogi od njih nemaju dovoljno sredstava ni za servisiranje osnovnih troškova poslovanja?
Svrha fondova Europske unije je, između ostaloga, smanjivanje razlika u razvoju pojedinih regija unutar Europske unije i to najviše kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta. Praksa je pokazala da manje razvijene regije povlače najviše sredstava iz EU fondova jer zbog nedostatka novca u proračunu za velike projekte, ovise o tim sredstvima. Upravo je tako i u Slavoniji, regiji koja ima najveći potencijal za povlačenje novca iz EU fondova, što se do sada pokazalo točnim jer iz slavonskih županija dolazi najveći broj uspješno provedenih EU projekata. U financijskom razdoblju 2014.-2020. nude se brojne mogućnosti malim i srednjim poduzetnicima jer su im na raspolaganju značajna sredstva. Takvi su natječaji i „Kompetentnost i razvoj MSP“ kroz koji je dostupno 867 milijuna kuna i „E-impuls“ koji ima na raspolaganju 250 milijuna kuna, a namijenjeni su upravo poticanju mikro i malih poduzeća u sektoru proizvodnje i proizvodnih usluga i to bespovratnim potporama, a u svrhu jačanja konkurentnosti tj. jačanja sposobnosti poduzeća da se natječu na međunarodnim tržištima. Na taj se način ujedno potiče i povećanje regionalne konkurentnosti, ali i brži gospodarski rast u cjelini. Ove godine potpisan je Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO-a), za provedbu financijskih instrumenata u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. Financijski instrumenti dolaze u obliku kreditnih linija, garancijskih shema i fondova poduzetničkog kapitala. Poduzetnici mogu dobiti kredite po kamatama daleko nižim od uobičajenih kredita komercijalnih banaka, te jeftine ili besplatne garancije. Također, potpisan je i Ugovor o financiranju u visini od 250 milijuna eura za pružanje potpore projektima lokalnih malih i srednjih poduzeća (MSP) između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Europske investicijske banke (EIB). Potpisani ugovor drugi je dio kreditne linije ukupnog iznosa od 500 milijuna eura namijenjene malim i srednjim poduzećima za održanje ekonomskog oporavka Hrvatske nakon nekoliko godina recesije. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uspostavilo je i sustav regionalnih koordinatora koji na terenu pomažu korisnicima prilikom informiranja, prijave i provedbe projekata prihvatljivih za financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova pa i ovim putem potičem sve da razmisle o potencijalnim projektima i probaju iskoristiti sve dostupne resurse.
HDZ ima ambiciozan program za mlade. I Vi ste mlad čovjek, s iznimno uspješnom karijerom ostvarenom u Hrvatskoj i kao takav možete biti primjerom da se zaista može puno postići. Na koji način, dakle, kako potaknuti mlade talentirane ljude u Hrvatskoj da ostanu ovdje i pronađu priliku za poslovni uspjeh, jer mnogi od njih nakon višegodišnjeg obrazovanja i usavršavanja odlaze u svijet u potrazi za poslom…?
Mladi ljudi u Hrvatskoj su naše bogatstvo i kapital za budućnost. Zbog toga je i kroz gospodarski program HDZ-a naglašena uloga mladih i naši ciljevi za ovaj dio populacije. Hrvatska je 3. po nezaposlenosti u EU, a obrazovni sustav nije usklađen s potrebama na tržištu rada. Ključno pitanje je – stambeno pitanje mladih. Posebno smo apostrofirali činjenicu da stopa nezaposlenosti mladih u ruralnom prostoru iznosi 43 posto i prema podacima Eurostata to je druga najveća nezaposlenost mladih u Europi. Sustavna pomoć mladim poljoprivrednicima temelj je opstanka ruralnih krajeva. Ova je mjera izuzetno bitna za ovu moju Petu izbornu jedinicu. Trenutno je broj mladih poljoprivrednika koji su nositelji OPG-a tek 9,33 posto. Ukupno registriranih članova OPG-a mlađih od 40 godina je 30.859 (18,2 posto). Povećat ćemo broj nositelja OPG-a koji su mlađi od 40 godina na 20 posto do 2020. Izmijenit ćemo kriterije ruralnih mjera kako bi mladi poljoprivrednici i poduzetnici u ruralnom prostoru imali prioritet za svoje poslovanje i razvoj. Mladim poljoprivrednicima omogućit ćemo darivanje neobrađenog i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta uz kvalitetno definirane kriterije. Mladi poduzetnici u ruralnim područjima bit će naš prioritet i u okviru razvoja nepoljoprivrednih djelatnosti, u cilju diversifikacije gospodarstva. Kontinuirano ćemo jačati kapacitete i edukaciju te osposobljavanje mladih u ruralnim područjima. Dodatnim mjerama omogućit ćemo značajnije uključivanje mladih u izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija.
Što po Vašem mišljenju nedostaje hrvatskom obrazovnom sustavu? Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije donesena je u Hrvatskom saboru ali čini se da se ne provodi. Treba li se politika zaista i u kojoj mjeri odmaknuti od sustava obrazovanja, posebice kad je riječ o cjelovitoj kurikularnoj reformi?
Obrazovanje je ključ svakog gospodarstva. Naš obrazovni sustav mora stvoriti ljude koji će biti osposobljeni za radna mjesta budućnosti – moraju imati kritičko razmišljanje, biti kreativni i inovativni i u stanju rješavati probleme. Prije nekoliko dana sam bio u posjeti jednoj od poznatijih i uspješnijih mesnih industrija u Brodsko-posavskoj županiji. Vlasnik se žali da ove godine nema niti jednog učenika za zanat mesara, a njemu upravo mesari trebaju.
Nema sumnje, Slavonci, posebno Brođani, od Vas kao „njihovog“ (i budućeg) ministra očekuju puno. Za kraj ovog razgovora, što biste im poručili, zašto preferencijalno trebaju glasovati za Zdravka Marića?
Jedini pravi indikator uspješnosti su vaši rezultati. Rezultati, poglavito na polju javnih financija, govore kako je moguće napraviti pozitivne pomake i u kratkom roku. Ja sam od početka mandata imao jasnu viziju i ideju što napraviti i zajedno sa svojom ekipom u Ministarstvu financija sam to i učinio. Posao nije ni izbliza dovršen i stoga sam se i uputio u ovu političku arenu kako bi nastavili tamo gdje smo stali. S druge pak strane, ja sam rođeni Brođanin i bez obzira na moj odlazak u Zagreb, osjećam se i dalje privržen svom kraju. Smatram da je našoj Slavoniji potrebno pomoći i to mi je još jasnije nakon brojnih susreta s gospodarstvenicima i poljoprivrednicima. Želim da Slavonija i moji Brođani imaju život kakav zaslužuju, a to je puno više i bolje od onoga što trenutačno imaju.
Gospodine Mariću, hvala Vam na Vašoj raspoloživosti i ovom razgovoru i želimo Vam da sve zacrtano čim prije i ostvarite na dobrobit svih nas.
Razgovarao: Ivica Vlašić