Domaća potražnja i ekonomska politika prepoznate su kao najveći izazovi u 2016., i u Europi, i u Hrvatskoj. Uz to, europski menadžeri među najveće izazove, kao i prethodne godine, navode i trošak radne snage koji hrvatske tvrtke nisu isticale kao problematičan
Najlošiju perspektivu za ulaganje, odnosno najmanju sklonost ulaganju, imaju poduzetnici iz Grčke, Finske, Mađarske i Austrije, najveću iz Portugala i Irske. Najveći pomak u rastu investicijskog raspoloženja u odnosu na prethodne godine zabilježen je u Srbiji, gdje je takvo jačanje rezultat reformi i jače državne intervencije u potpori investicijskom oporavku, pokazalo je istraživanje očekivanja poslovnog sektora u 2016. godini Eurochambres Economic Survey 2016.
Hrvatska ostaje umjereno optimistična u usporedbi s ostalim zemljama, s pomakom nabolje u odnosu na prethodnu godinu.
“Tvrtke prate globalne trendove. Usporavanje rasta gospodarstava u nastajanju, posebice Kine, sugerira tvrtkama tek perspektivu umjerenoga gospodarskog oporavka, pojašnjavaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori te dodaju kako se investicije i opći uvjeti poslovanja prognoziraju manje optimistično nego prethodne godine, što otkiva da i dalje postoji snažna doza neizvjesnosti u postojan globalni gospodarski oporavak.
 |
| Raspoloženje prema ulaganju |
U vezi s takvim suzdržanim raspoloženjem prema ulaganju, i pokazatelj opće gospodarske klime ostaje ocijenjen lošije nego prethodne godine. Ovdje se opet ističu Grčka, Mađarska i Austrija kao najpesimističnije, dok su najoptimističnije Irska, Litva i Portugal. Hrvatska, unatoč većem pomaku s obzirom na ocjenu 2015. godine, ostaje među zemljama manjeg optimizma.
Domaća potražnja i ekonomska politika prepoznate su kao najveći izazovi u 2016., i u Europi, i u Hrvatskoj. Uz to, europski menadžeri među najveće izazove, kao i prethodne godine, navode i trošak radne snage koji hrvatske tvrtke nisu isticale kao problematičan, štoviše, stavljen je na začelje popisa izazova; zanimljivo, uzmu li se u obzir dosadašnje tvrdnje da se hrvatska nekonkurentnost jednim dijelom temelji i na previsokom trošku rada.
Pomaci nabolje registrirani su kod svih ostalih indikatora: ocjene domaće potražnje odnosno prihoda na domaćem tržištu, izvoza te zaposlenosti.
Pritom je u prosjeku najoptimističnije ocijenjen izvoz, sa saldom ekstremnih odgovora od 28,2 postotna boda (za 28,2 postotna boda veći je udio poduzetnika koji smatraju da će im izvoz rasti od onih koji smatraju da će im izvoz padati). To implicira da poduzetnici smatraju da će usporenje potražnje s tržišta u razvoju ipak biti manje značajno od povoljnog tečaja i oporavka razvijenih zemalja.
Pritom je kod svih zemalja uočljivo više poduzetnika koji prognoziraju da će povećati prihode na inozemnom tržištu, nego što su mislili za 2015. godinu, s iznimkom Mađarske, gdje prevladavaju poduzetnici koji misle da će im izvozni prihodi pasti. Najoptimističniji su Finci koji gotovo svi vide poboljšane prihode od izvoza u 2016. godini, nakon za njih vrlo loše 2015. godine.
Hrvatska, u usporedbi s ostalim zemljama, ostaje među onima s umjerenijim optimizmom.
S obzirom na dugogodišnje i često spominjanje tečaja kao jednog od glavnih problema hrvatskoga izvoza, zanimljivo je da je on sada stavljen na posljednje mjesto, iako je od anketiranih poduzetnika 86 % izvoznika. Tečaj je na posljednjemu mjestu i u prosjeku cijeloga europskog uzorka, što i ne iznenađuje s obzirom na deprecijaciju eura prema većini svjetskih valuta u 2015. godini, što je pogodovalo izvoznicima euro područja.
Zaključno, europski poduzetnici 2016. godinu vide kao godinu s pozitivnim pomakom, jedino je u ocjeni opće poslovne klime i investicija optimističnih manje nego u procjenama za 2015. godinu. U usporedbi zemalja, s najviše optimizma 2016. godinu procjenjuju Irci, a s najmanje Mađari, Austrijanci i Grci. Hrvatska je negdje u sredini, s umjerenim optimizmom.
Drastični pad cijena sirove nafte otvorio je u 2015. godini prostor za rast domaće potrošnje, osobito u zemljama koje su znatnije oslonjene na uvoz. Njen daljnji rast i u 2016. godini prognozira većina zemalja, pri čemu su najoptimističniji Irci i Finci. S druge strane ostaju Grci, Mađari i Ciprani, kod kojih prevladava prognoza pada domaće potražnje. Hrvati su ovdje prvi put u krugu najoptimističnijih: nešto manje od dvije trećine prognoziralo je rast prihoda na domaćem tržištu u 2016. godini.
Hrvatska gospodarska komora je za potrebe EES 2016 istraživanja provela anketu na uzorku od 1 776 hrvatskih tvrtki. Menadžere kompanija u anketi se zamolilo da daju uspoređujuće odgovore (“bolje nego prošle godine“, “jednako kao prošle godine“, “lošije nego prošle godine“).
Eurochambres Economic Survey (EES) godišnje je kvalitativno istraživanje o očekivanjima poslovnog sektora u Europi. Provodi ga europsko udruženje gospodarskih i trgovačkih komora (Eurochambres) posljednje 23 godine, a Hrvatska je posredstvom HGK uključena u istraživanje posljednjih petnaest godina.
EES 2016 temelji se na odgovorima više od 59 tisuća poslovnih subjekata iz 26 europskih zemalja. Pored članica EU, u istraživanju su sudjelovale Turska, Srbija i Crna Gora. Rezultati zemalja ponderirani su ponderom nacionalnog BDP-a.
Izvor/banka.hr