Na 12. mjestu liste Hrvatske demokratske zajednice za 5. izbornu jedinicu nalazi se 32-godišnji Marko Šimić, mladi pravnik, dopredsjednik Mladeži HDZ-a RH i direktor Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja u Slavonskom Brodu, koji u razgovoru za Poslovni portal govori o mladima u Hrvatskoj i svemu onome za što će se osobno i zajedno sa svojom strankom zalagati kako bi se mlade prije svega zadržao u Hrvatskoj i pomoglo im da ostvare svoje životne ambicije i ciljeve.
Za početak, tko je Marko Šimić?
Rođen sam u Slavonskom Brodu 1984. godine. U rodnom gradu završio sam osnovnu i srednju školu, a pravni fakultet u Osijeku. Nakon studija vratio sam se u rodni grad u kojemu danas živim, radim i nastojim doprinositi zajednici. Uključio sam se aktivno u društveno politički život zajednice. Od 2010. predsjednik sam županijske organizacije mladeži HDZ-a Brodsko posavske županije, a od 2014. i dopredsjednik mladeži HDZ-a na nacionalnoj razini. Od 2013. vijećnik sam u Županijskoj skupštini Brodsko posavske županije, a od siječnja 2014. direktor sam BioTecha – Regionalnog centra za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko posavske županije. Prije toga sam radio na raznim pomoćnim poslovima u struci, u Hrvatskim šumama, na mjestu tajnika u jednoj osnovnoj školi, potom u jednoj konzalting tvrtki, i na još nekoliko poslova u struci kroz 5-6 godina. Centar BioTech je tvrtka koju su osnovale Srednja škola M. A. Relković, Brodsko posavska županija i CTR Razvojna agencija, a njegova izgradnja i opremanje financirani su sredstvima EU iz IPA III C fonda. Naša misija i cilj je stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj u sektoru poljoprivrede, koje nastojimo postići promjenom strukture poljoprivredne proizvodnje, implementacijom inovativnih tehnologija u proizvodnji, podizanjem kvalitete sadnog materijala a time i kvalitete proizvoda i prinosa na našim poljoprivrednim površinama. Danas imamo 5 djelatnika i osam osoba na strunom osposobljavanju, kroz naš rad u tri godine osposobili smo desetak ljudi za samostalan rad u in vitro proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala po najvišim standardima. Naša osnovna misija i cilj je biti društveno korisna tvrtka, te otvoriti i nova radna mjesta, naime, u Slavoniji imamo potencijal od 50 tisuća radnih mjesta samo na OPG-ima; a upravo je aktivno zapošljavanje mladih jedan od glavnih ciljeva programa za mlade HDZ-a.
Riječ je o prvom Programu za mlade koje je jedna politička stranka u Hrvatskoj kreirala?
Tako je. Program za mlade pod nazivom Biraj bolju budućnost usklađen je s Programom HDZ-a u većini toga. Sasvim je normalno da mladi imaju drugačije poglede na gospodarsku, socijalnu i svaku drugu situaciju u Hrvatskoj i da od politike traže ono što je za dobrobit njihove budućnosti. Program koji smo predstavili sveobuhvatan je i kvalitetan program koji je zaista ostvariv. To nije skup i lijepih rečenica, kako kaže Zoran Milanović, ovo je zaista kvalitetna analiza trenutačnog stanja s uključenim potencijalima koje imamo a nismo ih iskoristili, i sa svim projekcijama koliko će što koštati. I na temelju toga mogu reći da je zaista ostvariv program kojemu treba dati priliku. Koncipiran je u četiri djela: Obrazovanje za bolje sutra, Siguran posao danas, Obitelj kao temelj društva i Hrvatska za 22. stoljeće.
Kako mlade uopće zainteresirati i potaknuti na poduzetništvo, pa evo i u poljoprivredi u kojoj imamo zaista bogate potencijale? Kako ih educirati za tržište rada i zadržati u Hrvatskoj? Kako mladim ljudima vratiti dostojanstvo, vjeru i ljubav prema vlastitoj Domovini?
Mi prije svega imamo veliki problem s obrazovnim sustavom. Mladi odgoj nose iz obitelji, a nadogradnju kroz obrazovanje. Mi danas stvaramo radnu snagu bez bilo kakvih analiza tržišta rada. To se mora promijeniti. Mi zaista trošimo državni novac na obrazovanje kadrova koji nisu u skladu potrebama tržišta rada. Obrazovni sustav dakle mora biti usklađen s tržištem rada. Obrazovni sustav ima još jako puno manjkavosti. Mi HDZ-u podupiremo kurikularnu reformu, ali u nju treba uključiti stručnjake, znanstvenike, ljude koji su dugo godina u obrazovanju, roditelje, i udruge koje imaju štošta za reći. Kurikularna reforma mora biti temelj budućeg razvoja Hrvatske, a ne alat društvenog razdora. Potrebno je uključiti sve sudionike kako bismo kroz određeno vrijeme postali društvo pozitivnih i temeljnih ljudskih vrijednosti utemeljenih na uzajamnom poštivanju i razumijevanju, poznajući svoju povijest, svoj identitet i svoje vrijednosti. U našem obrazovnom sustavu prije svega moramo vratiti element ljudskosti. U posljednje vrijeme škole su se potpuno odvojile od moralnih vrijednosti društva i obiteljskih vrijednosti, potaknute new age parolama i nekakvim mantrama. Od najranijih dana u obrazovni sustav moramo implementirati nastavne predmete kao što su poduzetništvo, marketing, trgovačko pravo, financijska pismenost; moramo mlade osvijestiti koja su njihova prava i kako se ponaša na tržištu. Poduzetništvo treba biti na svim fakultetima jer danas smo svi poduzetnici. Ako u mladima probudimo poduzetnički duh, kad steknu temeljna znanja i vještine vezano za poljoprivredu, onda će ih više i ostati na OPG-ima i bavit će se poljoprivredom i preradom poljoprivrednih proizvoda kojima moramo dati dodanu vrijednost. Mnogo toga smo zbog loših politika izgubili, ali moramo iskoristiti sve one potencijale koji nam stoje na raspolaganju. U Hrvatskoj danas ima 60 posto neiskorištenih i neobrađenih obradivih površina, to je strašan podatak koji deprimira. Toliko je državnog zemljišta koja nisu dana na raspolaganje poljoprivrednicima. Zašto? Mi u našem programu predlažemo da država prilikom dodjele poljoprivrednih zemljišta u zakup ili prodaju u natječajima prioritet stavi na mlade i obrazovane ljude koji se već bave poljoprivredom. Mladima moramo dati državno zemljište sa svim dozvolama za izgradnju kuće. Naglasak nam je na demografskoj obnovi ruralnih sredina. Neće imati tko raditi poljoprivredu ako nemamo sposobnog radnog stanovništva.
Naglasak ste stavili i na mjere aktivne politike zapošljavanja. Kakve su prilike za mlade u ovoj zemlji i kakve bi trebale biti za bolju budućnost?
Uznemirujuć je Eurostatov podatak da je 39 posto mladih u Hrvatskoj nezaposleno što nas svrstava na 4. mjesto u Europi po broju nezaposlenih mladih, na burzi rada je više od 73 tisuće mladih od kojih više od 33 tisuće traži posao dulje od 6 mjeseci. Nije ni čudo da mladi onda odlaze van, iz Slavonije je otišlo 32 tisuće mladih u zadnje dvije godine. Mislim da je valjda najgora stvar biti u najvećem naponu snage nezaposlen i zbog toga se ne osjećati dovoljno vrijednim. Da se po tom pitanju neke stvari promjene, nije pomogla puno mjera stručnog osposobljavanja. Smanjena je cijena rada, ljudi s VSS zarađuju puno manje nego što je zakonska minimalna plaća. Treba nastaviti sve aktivne mjere politike zapošljavanja koje moraju imati za cilj mlade ljude uključiti u tržište rada, a ne da oni budu jeftina odnosno besplatna radna snaga poslodavcima, jer država snosi troškove. Naime, 60 posto mladih koji su na stručnom, završe u državnim institucijama i javnoj upravi kao dostavljači kave, kopirači papirologije, bilo što samo ne no za što se obrazuju. Ništa ne nauče. Roditelji preskupo plaćanju obrazovanje svoj djece, da bi oni bili sluge i serviseri kave. Mi tu mjeru želimo promijeniti. Doduše, moramo uzeti međunarodne kriterije što se tiče limita godina, dakle do 29 godina. Kriterij da mjeru mogu koristiti svi, bez obzira na godine, stvorilo je u državnom proračunu ogroman minus, jer ta sredstva su iz Garancije za mlade koja se financira iz fondova EU. Vlada Zorana Milanovića je izgubila akreditaciju za Europski socijalni fond i nisu ni jedan euro povukli za mjere aktivne politike zapošljavanja, sve se financiralo iz državnog proračuna. To je stvorilo velike probleme. HDZ-ovi zastupnici u EU parlamentu su to ispravili, ali morali smo primijeniti međunarodne kriterije za stručno osposobljavanje. No, to nije jedina mjera, bitno poticati i poslodavce, male i mirko tvrtke, star-upove. Jedno od rješenja za stalno zapošljavanje mlađih od 30 godina je da se poslodavce oslobodi plaćanja svih davanja i doprinosa na rok od 2 godine. Osim toga, treba povisiti poticaje za samozapošljavanje s 25 tisuća na 35 tisuća kuna. Hrvatskoj je potrebna i strukturna reforma Zavoda za zapošljavanje koje mora služiti hrvatskim građanima, a ne obrnuto. Moramo digitalizirati sustav i u jedan uvezati obrazovne institucije, Zavod za mirovinsko osiguranje i Zavod za zapošljavanje, jer ovakav sustav, spor i trom koji se svodi samo na printanje i papirologiju, nije više održiv.
O visokom obrazovanju smo već govorili. Hrvatska je zemlja koja bi trebala biti zemlja znanja. Mladi su uvijek inovativni, ali ne daju im se prilike. Što bi trebalo učiniti da se to promjeni? Podržavate li Sveučilište u Slavonskom Brodu?
Visoko obrazovanje ne smije biti privilegija. Ono mora biti dostupno svima. Potrebna je reforma programskih ugovora jer trenutno stanje dovodi do povećanja broja studenata, ali ne i kvalitete studiranja. Podatak da je manje od deset posto ukupnog broja studenata u Hrvatskoj smješteno u studentskim domovima je zabrinjavajući. Mislim da je nužan nastavak izgradnje domova uz sufinanciranje iz Europskih fondova. U svrhu poboljšanja studentskog standarda treba i provesti i reformu cijelog sustava stipendiranja.
Moramo utvrditi stvarni broj stipendija koje se dodjeljuju te nakon toga uspostaviti sustav koji će biti obavezan za korištenje svih javnih i privatnih tijela koje stipendiraju mlade. Trenutno je uobičajeno loša praksa da se za tekuću akademsku godinu natječaj raspisuje nekoliko mjeseci nakon početka iste. S obzirom na dug birokratski proces, isplate sredstava se često događaju nakon početka 2. semestra što je neučinkovito i nepraktično za studente. Potrebno je napraviti dubinsku i detaljnu analizu svrhovitosti trenutne podjele prava na studentsku prehranu u 3 postojeće kategorije te optimizirati mjere. Minimalna mjera koja će se primijeniti jest ona da se uvede dodatna kategorija za one studente koji su u najtežoj financijskoj situaciji. Prema postojećem pravilniku ako zaradite putem studentskih ugovora više od 13 tisuća kuna vaši roditelji gube poreznu olakšicu, dok se više od 50 tisuća kuna oporezuje direktno vaša zarada stopom od 25 posto. Promijenit ćemo te porezne granice te ćete moći zaraditi do 50 tisuća kuna godišnje bez straha od ikakvih dodatnih poreza, tj. gubitka olakšica.
Kad govorimo o Sveučilištu u Slavonskom Brodu, apsolutno ga podržavamo, ali mi moramo u našem gradu imati kvalitetne studijske programe prema potrebama tržišta rada, a koji će privući mlade iz cijele Hrvatske i šire regije. Neki od studija za koje mislim da bi trebali biti na Sveučilištu u Slavonskom Brodu su energetika, strojarstvo, špedicija, elektrotehniku i informatiku.
Kako osnažiti obitelj kao temelj društva i kako popraviti demografsku sliku Hrvatske?
Postoje u našem Programu za mlade niz mjera kojima ćemo nastojati pomoći mladim obiteljima. Njima želimo omogućiti kupovinu stana uz subvencioniranje kreditne kamatne stope ako se radi o prvoj nekretnini. Kako ne bismo pritom mlade u ruralnim područjima stavili u podređeni položaj, omogućit ćemo iste uvjete i za kredite za izgradnju kuće. Rualna područja osjećaju najveći teret iseljavanja, ne samo u inozemstvo već i u velike gradove unutar Hrvatske. Kako bismo potaknuli vraćanje mladih obitelji, potrebno je omogućiti da uz subvencioniranu izgradnju kuće, lokalne zajednice u suradnji s državom mladima besplatno ustupe zemlju sa svim potrebnim dozvolama. Smatramo da su upravo mladi oni koji mogu oživiti neperspektivnu državnu imovinu. Vrijeme je da DUUDI počne intenzivno rješavati birokratske prepreke te da na mjesečnoj bazi ponudi stanove tržištu. Pritom ćemo osigurati da mladi, a posebno mlade obitelji s djecom, imaju najveći mogući prioritet. Podržavamo sve mjere za poticanje nataliteta, od onih direktnih kao što su porodiljne naknade i status majke odgajateljice do onih indirektnih kao što su izgradnja novih vrtića i porezno rasterećenje. Omogućit ćemo isplatu neoporezivog dodatka na plaću svim zaposlenicima koji uzdržavaju i odgajaju troje i više djece. Naime, mladi ulaze kasnije u brak, a samim time se pomaknula i dobna granica kada žene postaju majke. Osim toga mladi roditelji se sve češće odlučuju na jedno ili dvoje djece što se odražava na sve nižu stopu nataliteta. Ovakvom mjerom želimo stimulirati donošenje odluke o proširenju obitelji.
Koliko su mladi i jesu li uopće dovoljno uključeni u politiku, u odlučivanje na svim razinama društva?
Mlade bi trebalo uključiti u sve sfere društva. Devedesetih godina Hrvatsku su stvarali ljudi s 18 ili 19 godina života. Danas su njihovi vršnjaci potpuno marginalizirani i u društvu se smatra da oni nemaju što reći. Mi mladi itekako imamo što reći i imamo tu hrabrost da istupimo i ne mirimo sa stanem kakvo jest. Mladi su najveća vrijednost svakog društva. Mladi su poželjni u politici i takva ideja mora sazrijeti u našem društvu. Mladim ljudima moramo dati prostor da sami progovaraju o svojim problemima i ambicijama.
Na kraju, poruka biračima: zašto na predstojećim izborima građani trebaju preferencijalno zaokružiti broj 12 i ime Marka Šimića na listi HDZ-a za 5 izbornu jedinicu?
Zapravo, gađanima bih poslao jednu poruku: nije bitno da preferiraju mene na broju 12, bitno je da listu HDZ-a vide kao listu zaista kvalitetnih ljudi, da imamo zaista veliku perspektivu u tim ljudima, koje predvodi čovjek iznimnih sposobnosti i jedan od najvećih financijskih stručnjaka, naš Brođanin Zdravko Marić. Na listi je i jedan od najuspješnijih gospodarstvenika u našoj u županiji Pero Ćosić, potom naš dugogodišnji župan Danijel Marušić, mlad i dokazano sposoban, pa i Ljubica Maksimčuk koja je već dugo godina aktivna u politici u našoj županiji i koja se dokazala kao vrlo sposobna i odlučna mlada žena. Imamo izuzetno dobar, kvalitetan i ostvariv program.
Za sebe osobno mogu reći samo da sve što radim i sve što sam do sada radio i u politici i u struci radim zaista transparentno i vjerodostojno u što mnogi nisu vjerovali, ali ja mislim da sam itekako uspio i dokazao da mogu, a tome je i dokaz uspješan rad Biotehnološkog centra u kojemu uskoro otvaramo i najnoviji suvremeni laboratorij za analizu plodnosti tla. Neću odustati i pokolebati se pred bilo kojim izazovom, i zaista ću se truditi provoditi i sve ono što govorim, jer ja nisam političar, nego Marko Šimić, Brođanin s Jelasa, koji će i nakon političkog mandata opet doći u ovaj grad i živjeti sa svojim Brođanima, vjerodostojno!
Razgovarao: Ivica Vlašić