Gospodarstvo Unije oporavlja se od pandemijske recesije brže nego što se očekivalo. Zahvaljujući cijepljenju i postupnom ukidanju ograničenja gospodarstvo je u proljeće ponovno počelo rasti, a uzlazni se trend nastavio do kraja ljeta, potaknut ponovnim otvaranjem gospodarstva. Unatoč sve većim preprekama, predviđa se da će tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom gospodarstvo Unije nastaviti rasti, i to po stopi od 5 % u 2021., 4,3 % u 2022. i 2,5 % u 2023. Predviđa se da će stopa rasta u europodručju 2021. i 2022. biti jednaka kao u Uniji, a da će u 2023. iznositi 2,4 %. Ti izgledi uvelike ovise o dva čimbenika: razvoju pandemije bolesti COVID-19 i tempu kojim će se ponuda prilagoditi brzom preokretu u potražnji nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.
Europsko gospodarstvo vratilo se na put rasta brže od očekivanog
U drugom tromjesečju 2021. stopa rasta BDP-a u Uniji iznosila je na godišnjoj razini rekordnih 14 %, jednako koliko i rekordni pad BPD-a u istom razdoblju prošle godine tijekom prvog vala pandemije. U trećem tromjesečju 2021. gospodarstvo Unije dosegnulo je razinu proizvodnje prije pandemije i iz oporavka prešlo u rast.
Očekuje se da će se taj rast i dalje temeljiti na domaćoj potražnji. Poboljšanje stanja na tržištima rada i predviđeno smanjenje štednje trebali bi pridonijeti kontinuiranom rastu osobne potrošnje. Osim toga, provedba Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) počinje imati važnu ulogu u poticanju privatnih i javnih ulaganja.
Ipak, trend rasta suočava se s novim preprekama. Uska grla i poremećaji u globalnoj opskrbi negativno utječu na aktivnost u Uniji, posebno na vrlo integrirani proizvodni sektor. Osim toga, nakon naglog pada u 2020. cijene energenata, posebno prirodnog plina, prošli su mjesec vrtoglavo narasle i sada su znatno iznad razina prije pandemije. To će se odraziti na potrošnju i ulaganja.
Stanje na tržištu rada trebalo bi se nastaviti poboljšavati
Stanje na tržištima rada u Uniji znatno se poboljšalo zahvaljujući ublažavanju ograničenja u djelatnostima usmjerenima na potrošače. U drugom tromjesečju ove godine u gospodarstvu Unije otvorilo se oko 1,5 milijuna radnih mjesta, mnogi su radnici napustili programe zadržavanja radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti se smanjila. Međutim, ukupan broj zaposlenih u Uniji i dalje je bio za 1 % niži od razine prije pandemije.
Nezaposlenost se otad dodatno smanjila. U kolovozu je stopa nezaposlenosti u Uniji iznosila 6,8 %, neznatno više nego krajem 2019. Podaci objavljeni nakon zadnjeg dana prognoze pokazuju da se u rujnu još malo smanjila. Komisijina poslovna istraživanja upućuju na novi manjak radne snage u određenim područjima, posebno u sektorima u kojima aktivnost najviše raste. Što taj problem dulje potraje, to je veći rizik da će ograničiti aktivnost i potaknuti inflaciju zbog pritiska na plaće.
U prognozi se predviđa rast zaposlenosti u Uniji po stopi od 0,8 % ove godine, 1 % 2022. i 0,6 % 2023. Očekuje se da će sljedeće godine zaposlenost premašiti razinu iz razdoblja prije krize i početi rasti 2023. Predviđa se da će se nezaposlenost u Uniji s ovogodišnjih 7,1 % smanjiti na 6,7 % u 2022. i 6,5 % u 2023. Za europodručje se za te tri godine predviđa stopa nezaposlenosti od 7,9 %, 7,5 % odnosno 7,3 %.