JASENOVAC – Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, minutom šutnje, čitanjem pisama logoraša te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika Kameni cvijet odana je danas počast žrtvama ustaškog koncentracijskog logora, 71. godinu od proboja 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak.
Na komemoraciju je došao cijeli državni vrh. Izaslanik predsjednice je Branko Lustig, svjetski ugledni filmski producent koji je preživio zatočeništvo njemačkih koncentracijskih logora, a u Jasenovcu mu je ubijen djed.
Kolona sjećanja krenula je od Memorijalnog muzeja, a komemoracija je održana pred spomenikom Kameni cvijet. Nakon toga predstavnici preživjelih logoraša te državna, stranačka i izaslanstva udruga te predstavnici manjina položila su vijence i zapalili svijeće. Komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Sabora čije izaslanstvo je predvodio Željko Reiner, a u izaslanstvu su bili i Ante Sanader, Ivan Tepeš i Robert Podolnjak te brojni zastupnici, među kojima i Ermina Lekaj Prljaskaj, Mirko Rašković i Veljko Kajtazi. Izaslanstvo Vlade predvodio je premijer Tihomir Orešković, a uz njega su bili i Tomislav Karamarko, Božo Petrov te ministri Miro Kovač, Ante Šprlje, Predrag Šustar te Zlatko Hasanbegović.
Prošlog je petka održana prva od tri najavljene komemoracije, u organizaciji Koordinacija židovskih općina, a Savez antifašističkih boraca Hrvatske komemoraciju će održati u nedjelju. Ministar Hasanbegović je izjavio kako ne osjeća osobnu odgovornost zbog toga što se održavaju tri komemoracije, a odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu. Državnoj komemoraciji ne nazoče predstavnici židovskih zajednica i SNV-a, a nedjelju će svoju komemoraciju održati predstavnici antifašista.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.
Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. travnja 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.
izvori: hrt.hr, večernji.hr
foto: Igor Kralj