Komisija je odobrila hrvatski program jamstava u iznosu od 790 milijuna eura za izvozna poduzeća pogođena posljedicama pandemije koronavirusa.

Komisija je odobrila hrvatski program jamstava u iznosu od 790 milijuna eura za izvozna poduzeća pogođena posljedicama pandemije koronavirusa.

Europska komisija utvrdila je da je hrvatski program jamstava za likvidnost poduzeća pogođenih posljedicama pandemije koronavirusa od 6 milijardi kuna (otprilike 790 milijuna eura) u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. Program je odobren na temelju Privremenog okvira za mjere državne potpore koji je Komisija donijela 19. ožujka 2020., kako je izmijenjen 3. travnja 2020.

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Ovim hrvatskim programom jamstava u iznosu od otprilike 790 milijuna eura poduprijet će se poduzeća čija je djelatnost djelomično usmjerena na izvoz u ovim teškim vremenima. I dalje blisko surađujemo s državama članicama kako bismo pronašli izvediva rješenja za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima EU-a.

Hrvatska mjera potpore

Hrvatska je obavijestila Komisiju o programu kreditnih jamstava namijenjenih određenim poduzećima pogođenima posljedicama pandemije koronavirusa u iznosu od 6 milijardi kuna (otprilike 790 milijuna eura) na temelju Privremenog okvira. Ta će potpora, u obliku državnih jamstava za zajmove, biti dostupna svim trgovačkim društvima čiji izvoz predstavlja najmanje 20 % godišnjih prihoda. Jamstvima će se poduprijeti kreditiranje tih poduzeća, ali ona neće imati oblik potpore za izvoz koja ovisi o izvoznim aktivnostima.

Cilj je programa ograničiti rizik povezan s izdavanjem operativnih kredita onim poduzećima koja su najteže pogođena gospodarskim posljedicama pandemije koronavirusa, čime se osigurava nastavak njihovih aktivnosti.

Komisija je utvrdila da je hrvatska mjera u skladu s uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru. Konkretno, njime su obuhvaćena jamstva za operativne zajmove s ograničenim rokom dospijeća i opsegom. Njime se također ograničava rizik koji država preuzima na najviše 50 %. Time se osigurava da je potpora dostupna pod povoljnim uvjetima i ograničena na one kojima je potrebna u ovoj dosad nezabilježenoj situaciji. Kako bi se taj cilj postigao, mjere uključuju i minimalnu naknadu i zaštitne mjere radi osiguravanja da banke ili druge financijske institucije učinkovito usmjeravaju potporu prema korisnicima kojima je potrebna.

Komisija je stoga zaključila da će hrvatski sustav jamstava za izvozna poduzeća pridonijeti ublažavanju gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Mjere su potrebne, primjerene i razmjerne za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu predmetne države članice, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) UFEU-a i uvjetima utvrđenima u Privremenom okviru.

Na temelju toga Komisija je odobrila mjere u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama.

Kontekst

Europska komisija donijela je Privremeni okvir kojim se državama članicama omogućuje da iskoriste punu fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama kako bi poduprle gospodarstvo u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremenim okvirom, kako je izmijenjen 3. travnja 2020., predviđaju se sljedeće vrste potpore koje države članice mogu dodijeliti:

i. izravna bespovratna sredstva, dokapitalizacije, selektivne porezne olakšice i predujmovi u iznosu do 100 000 eura za poduzeća koja posluju u primarnom poljoprivrednom sektoru, 120 000 eura za poduzeća koja posluju u sektoru ribarstva i akvakulture i 800 000 eura za poduzeća koja posluju u svim drugim sektorima kako bi se financirale njihove hitne potrebe za likvidnošću. Države članice isto tako mogu dati, do nominalne vrijednosti od 800 000 eura po poduzeću, beskamatne zajmove ili jamstva za zajmove koja pokrivaju 100 % rizika, osim u primarnom poljoprivrednom sektoru i sektoru ribarstva i akvakulture, u kojima se primjenjuju ograničenja od 100 000 eura odnosno 120 000 eura po poduzeću;

ii. državna jamstva za kreditiranje poduzeća kako bi osigurale da banke nastave odobravati kredite klijentima kojima su potrebni. Ta državna jamstva mogu obuhvaćati do 90 % rizika zajmova kojima se poduzećima olakšava da zadovolje trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital i ulaganja;

iii. subvencionirano financiranje poduzeća zajmovima javnog sektora s povoljnim kamatnim stopama. Ti će zajmovi poduzećima pomoći da zadovolje trenutne potrebe za sredstvima za obrtni kapital i ulaganja;

iv. zaštitne mjere za banke koje preusmjeravaju državne potpore realnom gospodarstvu: takva potpora smatra se izravnom potporom klijentima banaka, a ne samim bankama, te se daju smjernice o tome kako narušavanje tržišnog natjecanja među bankama svesti na najmanju moguću mjeru;

v. javno kratkoročno osiguranje izvoznih kredita za sve zemlje, bez potrebe da dotična država članica dokaže da je u određenoj državi privremeno nedostupno pokriće za utržive rizike;

vi. potpora za istraživanje i razvoj u području koronavirusa radi rješavanja aktualne zdravstvene krize u obliku izravnih bespovratnih sredstava, povratnih predujmova ili poreznih olakšica. Za prekogranične projekte u kojima sudjeluje više od jedne države članice mogu se dodijeliti dodatna sredstva;

vii. potpora za izgradnju i nadogradnju infrastrukture potrebne za razvoj i testiranje proizvoda (uključujući cjepiva, respiratore i zaštitnu odjeću) korisnih za borbu protiv pandemije koronavirusa, do prve industrijske primjene. To može biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, povratnih predujmova i jamstava za zaštitu od gubitaka. Poduzeća mogu koristiti dodatnu potporu ako potporu za ulaganje dobivaju od više država članica i ako je ulaganje zaključeno u roku od dva mjeseca nakon dodjele potpore;

viii. potpora za proizvodnju proizvoda bitnih za suzbijanje pandemije koronavirusa u obliku izravnih bespovratnih sredstava, poreznih olakšica, povratnih predujmova i jamstava za zaštitu od gubitaka. Poduzeća mogu koristiti dodatnu potporu ako potporu za ulaganje dobivaju od više država članica i ako je ulaganje zaključeno u roku od dva mjeseca nakon dodjele potpore;

ix. ciljana potpora u obliku odgode poreza i/ili odgode plaćanja doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje za sektore, regije ili vrste poduzeća najteže pogođene pandemijom;

x. ciljana potpora u obliku subvencija za plaće zaposlenika poduzeća u najteže pogođenim sektorima ili regijama, koja bi inače morala otpuštati zaposlenike.

Privremenim okvirom državama članicama omogućuje se da međusobno kombiniraju sve mjere potpore, osim zajmova i jamstava za isti zajam koji prekoračuju pragove predviđene Privremenim okvirom. Državama članicama se omogućuje i da kombiniraju sve mjere potpore dodijeljene na temelju Privremenog okvira s postojećim mogućnostima dodjele de minimis potpore poduzeću u iznosu do 25 000 eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u primarnom poljoprivrednom sektoru, 30 000 eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u sektoru ribarstva i akvakulture te 200 000 eura tijekom tri fiskalne godine za poduzeća koja posluju u svim drugim sektorima. Istodobno, države članice moraju se obvezati da će izbjegavati nepotrebnu kumulaciju mjera potpore za ista poduzeća kako bi potpora bila ograničena na zadovoljavanje njihovih stvarnih potreba.

Nadalje, Privremeni okvir dopunjuje mnoge druge mogućnosti koje su državama članicama na raspolaganju radi ublažavanja socioekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, u skladu s pravilima Unije o državnim potporama. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 u kojoj su utvrđene te mogućnosti. Primjerice, države članice mogu donijeti općenite mjere u korist poduzeća (npr. odgoda plaćanja poreza ili subvencioniranje rada u skraćenom radnom vremenu u svim sektorima) koje su izvan područja primjene pravila o državnim potporama. Također mogu poduzećima dodijeliti naknadu za pretrpljenu štetu koja je uzrokovana i izravno prouzročena pandemijom koronavirusa.

Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2020. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li produljiti rok njegove primjene.