Nakon današnje sjednice Vlade, ministar financija Zdravko Marić održao je konferenciju za medije na kojoj je pojasnio detalje predstavljene porezne reforme.
Za provedbu ove, cjelovite i sveobuhvatne reforme, naglasio je ministar, u vrlo kratkom roku potrebna je izmjena 15 zakonskih propisa od kojih će sedam biti potpuno novih prijedloga zakona i to: Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na promet nekretnina, Zakona o lokalnim porezima, Općeg poreznog zakona, Zakona o Poreznoj upravi, te Zakona o upravnim pristojbama, dok će se ostali zakonski propisi mijenjati kroz izmjene i dopune postojećih. „Koraci koji slijede bit će intenzivni, a javnost i mediji bit će pravodobno informirani i imati puni uvid“, obećao je te dodao da će svi zajedno, i poduzetnici i građani moći sudjelovati u javnim raspravama, u okviru mogućih rokova za izmjene koje bi trebale stupiti na snagu s 1. siječnja 2017. godine.
Usporedno s time, Ministarstvo financija će, u suradnji s ostalim ministarstvima raditi na izradi Državnog proračuna za 2017. godinu. Prije toga, pripremit će se i rebalans proračuna za ovu godinu, i to tehničke prirode, s obzirom da je promijenjen ustroj Vlade.
Što se porezne reforme tiče, ministar Marić izdvojio je ono najvažnije, bez davanja prioriteta pojedinim poreznim oblicima. Ministar osobito snažnom porukom hrvatskome gospodarstvu i poduzetnicima smatra izmjenu Zakona o porezu na dobit, odnosno spuštanje opće stope poreza na dobit sa 20 na 18 posto. „Za male i srednje poduzetnike te obrtnike, poljoprivrednike i sve one koji imaju promet do tri milijuna kuna, stopa poreza na dobit ide na 12 posto, uz ukidanje svih olakšica izuzev olakšica za PP1 područja i Grad Vukovar, odnosno ono što sigurno nije bilo razmatrano, da se ukidaju olakšice za istraživanje i razvoj, znanstvena istraživanja i tako dalje“, kazao je ministar i nastavio:
„Sve olakšice koje se tiču Zakona o poticanju ulaganja ostaju, to je važno napomenuti. I tamo smo preuzeli neke obveze, ali ono što je bitno je da se olakšice se miču iz Zakona o porezu na dobit. Time predlažemo jedno veliko pojeftinjenje rada administracije, ali i pojednostavnjenje cijelog sustava. Što se poreza na dohodak tiče, neoporezivi dio dohotka, osnovni odbitak koji najviše zanima hrvatsku javnost, jer se radi o 2 milijuna i 750.000 poreznih obveznika, ide na 3.800 kuna. Razlog je, između ostalog, to što smo nastojali poravnati, odnosno izjednačiti tretman svih poreznih obveznika. U ovom trenutku imamo četiri kategorije osnovnog osobnog odbitka, a sada ih se sve poravnava i idemo konsekutivno u korekcije onih odbitaka za djecu. Mislim da ste primijetili da poglavito za drugo i treće dijete dajemo malo jaču progresivnost u dizanju tih odbitaka. Mijenjamo razrede u sustavu poreza na dohodak, dakle, nakon tog neoporezivog dijela do idućih 17.500, što znači da je praktički na 21.300 prag na kojem starta najviša stopa poreza na dohodak. Ona je u ovom trenutku predložena da ide sa 40 na 36 posto. Ponavljam, namjera je da se zahvati segment onog dijela gospodarstva i društva kojeg vidimo kao jako bitnog i jako traženog diljem Europske unije, od IT stručnjaka do naših inženjera, liječnika i tako dalje. Uz doprinose, u porezu na dohodak ima određena korekcija, koju bih nazvao većom pravednošću, jer se danas drugi dohodak oporezuje na četiri različita načina. Ovisno o statusu, zadržavamo određene razlike, ali i poravnavamo ih, na način da svi postaju obveznici uplate zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. No, za sve se to spušta na niže razine – mirovinsko osiguranje za drugi dohodak ide sa 20 na 10 posto; za zdravstveno osiguranje sa 15 na 7,5 posto, dakle na taj način činimo zaista veću i poreznu i socijalnu pravednost. Porez na dohodak od nesamostalnog rada, samostalnog rada i drugog dohotka, postaje tzv. sintetički dohodak, zbraja se i kao takav obračunava, dok se dohoci od kapitala i imovine konačno oporezuju po stopi od 11 posto plus prirez.
„Prema Zakonu o radu, članak 92. stavak 4.“, istaknuo je ministar, „jasno piše da je naknada za zaposlenika bruto plaća. I ove izmjene prema slovu tog zakona trebali bi osjetiti svi koji ostvaruju dohodak. Ovom prilikom upućujem apel svim poslodavcima da zaista provedu ove porezne izmjene i da zaista svi osjete ovu promjenu na svojim neto dohocima. Također, s obzirom da je porez na dohodak jedan od glavnih izvora i prihoda jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave, ovo je vrlo jasna poruka njima: potencijalno 16. zakon na onoj listi izmjena zakonskih propisa bi bio Zakon o financiranju lokalne i područne samouprave i to na način da ćemo potpuni porez na dohodak ustupiti jedinicama lokalne i područne samouprave, u omjerima koje još uvijek testiramo. Oni će se kretati otprilike u odnosu od 80% za gradove i općine, odnosno 20 posto za županije, ali treba nam još neko vrijeme za to pa ćemo ostaviti još uvijek otvorenu opciju da taj zakon i ne stupi na snagu odmah s 1. siječnja 2017. Ako i ne stupi, njihovi proračuni neće biti ugroženi, jer ćemo izravno iz proračuna kompenzirati taj gubitak prihoda. Dakle, vrlo jasna poruka svim čelnicima lokalne samouprave što se tiče njihovih proračuna. Ideja je, pojednostaviti i sustav PDV-a i da u perspektivi imamo sniženu stopu.
Cijeli porezni sustav će se svesti na svega nekoliko stopa – dakle 12, 18, 24 i ostaje još ova 36 za dohodak, ali u biti vrlo jasna, jednostavna i pregledna struktura ukupnog poreznog sustava. Poreznim izmjenama zahvatit ćemo sve hrvatske građane. Onih 915.000 građana koji ni danas ne plaćaju porez na dohodak, njima nije niti moguće promjenama poreza na dohodak podići raspoloživi dohodak. Ali, ideja je bila da se u PDV-u stimuliraju neke aktivnosti koje su, ekonomskim rječnikom neelastične, nužna dobra, koja koristimo svi, tako smo kao prijedlog stavili isporuku električne energije. Ta tematika će se zasebno rješavati, ove porezne izmjene su ideja da se ukupni račun za hrvatskog građanina za električnu energiju smanji, kroz smanjenu stopu PDV-a, tako da svaki građanin osjeti poboljšanje.
Imamo dalje porez na promet nekretnina, ukidanje otegotnih i otežavajućih olakšica koje su komplicirale rad Porezne uprave. Time pojednostavnjujemo, ali istodobno i snižavamo opću stopu sa 5 na 4 posto, i ono što je bitno, kompletno se taj porez prepušta jedinicama lokalne i područne samouprave. I ono što je važno reći, su lokalni porezi kao zasebni zakon koji će definirati sve lokalne poreze i naravno, zakon ili projekt jednostavnog poreza na nekretnine. Od 1.1.2018. komunalne naknade neće biti, uvodi se porez koji je praktički ista stvar, sa dodatna dva poboljšanja kriterija na postojeća tri, koji za većinu građana neće značiti nikakvu promjenu, dakle, nešto povećanu naknadu, odnosno taj jednostavni porez na nekretnine plaćat će građani za novije i kvalitetnije nekretnine u odnosu na one koji će manje plaćati. Ali u prosjeku, u totalu, neće biti izmjena, u tom su dijelu napravljeni vrlo detaljni izračuni. Jedinicama lokalne i područne samouprave to više neće biti namjenski prihod, nego će se kalkulirati za njihove opće proračunske prihode, što mislim da će i oni, sa svoje razine, to pozdraviti“, kazao je ministar financija Zdravko Marić.