Misija Međunarodnog Monetarnog fonda (MMF) ocijenila je ohrabrujućim Nacionalni program reformi hrvatske Vlade ocijenila, no upozorila je i na postojeće rizike za domaće gospodarstvo, posebice na vrlo visok javni dug.
Nakon dvotjednog boravka članova Misije u Hrvatskoj, šef Misije Khaled Sakr poručio je kako javni dug Hrvatske predstavlja veliki rizik jer su trenutačno kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima iznimno niske, ali će stope rasti kada se globalno gospodarstvo stabilizira. A hrvatsko gospodarstvo polako se oporavlja od šestogodišnje recesije, zahvaljujući ponajviše snažnom izvozu, turizmu i rastu potrošnje. Predviđa se i nastavak rasta od oko 2 posto godišnje.
Hrvatska je prošle godine znatno smanjila deficit proračuna, a taj bi se pozitivan trend trebao nastaviti i i u 2016. No, štednja ne smije ugroziti investicije, rast gospodarstva i zapošljavanja. Javni bi nas dug, kažu u MMF-u, trebao najviše zabrinjavati. Trenutačno su kamatne stope u svijetu rekordno niske, ali je iznimno važno za Hrvatsku da što prije smanji javni dug, prije nego što kamate ponovno porastu, izjavio je Sakr
U MMF-u pozdravljaju uvođenje poreza na nekretnine, koji bi trebalo, kako je Vlada i najavila, kombinirati s poreznim rasterećenjima, poput smanjenja stope poreza na dohodak od 40 posto. Podupiru i bolje usmjeravanje socijalnih naknada te reformu zdravstvenog sustava, koji bi trebao biti učinkovitiji i imati manje troškove. Željno iščekuju više detalja o reformama i njihovo što brže provođenje – jer bez bržeg provođenja reformi nema ni povećanja konkurentnosti gospodarstva. Treba smanjiti birokratske prepreke i korupciju te unaprijediti pravosudne postupke. I javni sektor zahtijeva bolje upravljanje i bržu privatizaciju. Važnim smatraju i smanjenje tijela državne uprave, u skladu s Vladinim najavama, koje, zaključuju, idu u dobrom smjeru, ali ih treba što prije provesti.
Sakr je prošlogodišnje smanjenje deficita na 3,2 posto BDP-a nazvao ugodnim iznenađenjem, rekavši da to u specifičnom trenutku izborne godine ipak predstavlja značajnu fiskalnu konsolidaciju. Proračun za ovu godinu, smatra Sakr, predstavlja korak u istom smjeru, nosi daljnju fiskalnu konsolidaciju a da pritom ništa ne prejudicira, odnosno pretpostavlja nacionalni konsenzus o predloženim reformama. Hrvatsku narodnu banku potiču da nastavi provoditi “akomodativnu monetarnu politiku u granicama određenima tečajnim režimom i ciljevima financijske stabilnosti”, a smatraju i kako treba nastaviti s konzervativnim bonitetnim politikama i pomnim nadzorom bankarskog sustava.