Može li javna nabava biti generator gospodarskog rasta?

Može li javna nabava biti generator gospodarskog rasta?

“Novi će Zakon olakšati donošenje odluka te smanjiti restriktivnosti za pragove u javnim nabavama. Ministarstvo gospodarstva neće biti samo pasivni nositelj već će i upozoravati na odstupanja od prakse te na koruptivne pojave u javnoj nabavi, istaknuo je ministar gospodarstva Tomislav Panenić na konferenciji Javne nabave kao generator gospodarskog rasta.

Konferencija  je održana u organizaciji HGK i Ministarstva gospodarstva s ciljem definiranja smjernica za poboljšanje sustava javne nabave te otvaranja rasprave o novom Zakonu o javnoj nabavi.

Ukupna vrijednost godišnje javne nabave iznosi gotovo trećinu državnog proračuna, odnosno 4,2 milijarde kuna dok istodobno  udio javnih nabava u BDP-u iznosi gotovo 13 posto.  Čak 98 posto ponuditelja tj. izvođača je iz Hrvatske, ali, na žalost, velika većina tih proizvoda nije proizvodena u Hrvatskoj. Ne zato što naši proizvodi nisu konkurentni već postoji čitav niz drugih razloga, a jedan od njih je svakako razina korupcije.Zakon i njegova primjena moraju hrvatskim gospodarstvenicima omogućiti pristup javnim natječajima, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović dodavši kako se prema procjenama zbog korupcije izgubi čak 15 posto BDP-a.

HGK godinama upozorava na problematiku javne nabave i apelira da se isprave nepravilnosti zbog kojih su hrvatski proizvođači često isključeni iz mogućnosti natjecanja. Ono što nam je svima potrebno je strateški pristup javnoj nabavi koji će poboljšati sposobnost malih i srednjih poduzeća za pružanje dobara i usluga javnom sektoru, poručio je Burilović HGK dodavši kako korupcija nije jedini problem jer problematika javne nabave proizlazi i iz Zakonske osnove, ali i iz neinformiranosti i naručitelja i ponuditelja. Iz tog razloga HGK je osmislila i novi alat odnosno uslugu –  on line katalog hrvatskih proizvoda. Na jednome smo mjestu objedinili tko i što proizvodi u Hrvatskoj, specifikacije i troškovi tako su lako dostupni naručiteljima, čime očekujemo i povećanje udjela malih i srednjih poduzetnika u postupcima javnih nabava, ali želimo i povećati svijest o značaju plasmana domaćih proizvoda kroz javne natječaje i njihovog utjecaja na porast BDP-a, objasnila je direktorica Sektora za industriju i IT Tajana Kesić Šapić i naglasila da je to i jedan od ciljeva europske politike prema Zakonu o malom gospodarstvu. U katalog, kojega tvrtke od danas mogu puniti, inicijalno su upisana 254 proizvoda od kojih su 49 sa znakom Hrvatska kvaliteta i 13 Izvorno hrvatsko.

U panel raspravi o tome može li javna nabava biti generator gospodarskog rasta govorilo se o problemima na koje poduzetnici nailaze u procesu javne nabave pa je tako direktor tvrtke Altpro Zvonimir Viduka istaknuo kako se natječaji rade tako da oni na njih ne mogu niti pristupiti jer se specifikacije namještaju za jednu tvrtku. Altpro je tvrtka koja dobiva poslove na natječajima javnih nabava na brojnim svjetskim tržištima pa su tako opremili 45 željezničkih kolodvora u Indoneziji, ali u Hrvatskoj ni jedan. Direktor tvrtke Krah Ivica Vuković poručio je da glavni problem nije kriterij najniže cijene, ali je jedan od ključnih problema, već problem natječaja koji su koncipirani tako da domaći proizvođači ne mogu sudjelovati na njima. Prednost se daje robi iz uvoza i postavljaju se uvjeti koji isključuju domaće proizvođače, smatra Vuković.

Zamjenica predstojnika Državnog ureda za središnju javnu nabavu Ivančica Franjković objasnila je kako se prema EU direktivama ne smiju favorizirati domaći proizvođači, ali brojne zemlje efikasno i suptilno štite domaće proizvođače sa skrivenim elementima zaštite, a da time ne krše propise. Dosadašnji zakon nije bio u potpunosti krut i nefleksibilan, no s novim rješenjima očekujmo veće sudjelovanje u javnoj nabavi domaćih proizvoda i inovativnih tvrtki, koje teško stječu referencu na hrvatskom tržištu istaknuo je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš.

Pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Davor Huška istaknuo je važnost javne nabave za hrvatsko gospodarstvo jer vrijednost natječaja u sljedećih pet godina financiranih iz EU fondova iznosi 100 milijardi kuna, a pomoćnica ministra gospodarstava Gordana Brcković posebno je naglasila važnost zajedničke sinergije svih u procesu javne nabave, i ponuditelja i naručitelja proizvoda i usluga. Na tragu smo izrade Nacrta zakona o javnoj nabavi te do svibnja ove godine očekujemo konačnu verziju, stoga pozivamo sve na dostavu svojih prijedloga i primjedbi, rekla je Brcković.

Do sada smo već zaprimili više od 900 prijedloga i primjedbi, što samih gospodarstvenika, tako i raznih udruga, kazao je voditelj službe za međunarodnu suradnju i usklađivanje sustava ministarstva gospodarstva Ivan Palčić na drugoj panel raspravi o tome što donosi novi Zakon o javnoj nabavi, dodavši kako se radi o izuzetno važnom Zakonu jer se kao i svekrva, miješa u sve drugo i sa svim drugim. Svi sudionici panela složili su se da je najvažnija dobra sinergija stručnjaka, tehničara za tehničku specifikaciju koja je zapravo najvažniji dio posla i na njemu leži najveći dio odgovornosti te ekonomista i pravnika koji provode sam proces javne nabave. Javna nabava uvijek mora biti jedan tim jer čim nema takve sinergije dolazi do problema, poručila je stručnjakinja za javnu nabavu Katarina Depope Radman dok je Nikolina Staničić iz odvjetničkog ureda Krehić, Staničić i Gričar istaknula  kako bi trebalo sniziti visinu žalbenih naknada koje sada iznose od 10 do 100 tisuća kuna što je puno previše.

U prijedlogu novog zakona o javnim nabavama naći će se kriteriji ekonomske isplativosti, europske jedinstvene dokumentacije koja treba smanjiti administrativno opterećenje svih u procesu javne nabave,  a posebno malih i srednjih poduzeća te partnerstvo za inovacije.