Prema objavljenim prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u studenome ove godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 5,7% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Godišnjim rastom u studenome ove godine nastavljen je uzlazni trend koji kontinuirano traje od rujna 2014. godine (39 mjeseci).
Kontinuirani uzlazni trend maloprodajnoga prometa djelomično je rezultat poboljšanja pouzdanja potrošača koje se bilježi (na godišnjoj razini) od listopada 2014. do lipnja 2016. godine, kada se bilježi prvo pogoršanje. U posljednjih godinu dana pouzdanje potrošača uglavnom ima povoljnija kretanja. Na pozitivan je trend potrošačkog optimizma u posljednje dvije godine određeni utjecaj imala povoljnija promjena oporezivanja plaća, koja je uslijedila početkom 2015. godine. Pored toga i nova je porezna reforma (početak primjene siječanj ove godine) imala određeni utjecaj na povećanje kupovne moći stanovništva te tako i na ovogodišnji rast prometa na kumulativnoj razini.
U prvih je jedanaest mjeseci ove godine promet u trgovini na malo realno bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 5,1% u odnosu na isto razdoblje 2016. godine, ali i prosječno oko 7% manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa u posljednje dvije godine pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje (čini gotovo 60% BDP-a) koja u tom razdoblju također bilježi rast te tako pozitivno utječe i na ostvareni rast BDP-a.
U studenome ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, manja za 1,7% u odnosu na isti mjesec 2016. godine. Na taj pad djelomično je utjecala i visoka baza. Naime, u studenome 2016. godine zabilježena je najviša razina industrijske proizvodnje u tom mjesecu još od 2009. godine.
Izuzev spomenutoga pada i pada u travnju prošle godine, industrijska proizvodnja bilježi uzlazni trend od veljače 2015. godine. Na pozitivan trend industrijske proizvodnje povoljno utječu kretanja domaće i inozemne (robni izvoz) potražnje.
Kretanja industrijske proizvodnje u promatranome mjesecu strukturno su rezultat zabilježenoga rasta proizvodnje u rudarstvu i vađenju (1,1%, pri čemu se od rujna 2016. godine bilježio gotovo kontinuirani godišnji trend pada), pada u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (-3,0%, vrlo visoka baza) te pad kod prerađivačke industrije (-1,5%).
Prema navedenom, u prvih jedanaest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za oko 2,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i prosječno oko 9,5% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Na razini cijele 2017. godine, očekujemo da će industrijska proizvodnja biti oko 2% veća u odnosu na prošlu godinu. Ako bi se zadržala očekivana dinamika rasta (2%), tek bi 2022. godine razina industrijske proizvodnje prestigla onu iz 2008. godine.