Europska komisija je, u svojim objavljenim prognozama, neznatno povećala svoje procjene rasta za eurozonu i EU s 1,5 % i 1,8 % iz svibnja ove godine na 1,6 % odnosno 1,9 %.
Takva poboljšanja u procjenama posljedica su stvarnih kretanja u gospodarstvu EU, potpomognutih niskim cijenama nafte, ekspanzivnom monetarnom politikom ECB-a i padom vrijednosti eura, ali je utjecaj tih faktora ipak ograničen, a rast i nadalje relativno spor. Uz ove pozitivne faktore, na globalnom tržištu raste i utjecaj negativnih, pa tako Europska komisija navodi usporavanje rasta zemalja u razvoju te globalne geopolitičke napetosti kao glavne vanjske faktore usporavanja rasta. Za naredne dvije godine, očekuje se blago povećanje dinamike rasta, za EU na 2,0 u 2016. i 2,1 % u 2017. godini, pri čemu se predviđa pozitivan utjecaj kretanja na tržištu rada, rasta raspoloživog dohotka, veće kreditne aktivnosti poslovnih banaka te rast investicija, a pozitivan bi doprinos trebale dati i strukturne reforme koje se provode u pojedinim članicama.
Za Hrvatsku je procjena rasta za ovu godinu povećana s 0,3 % na 1,1 %. Prema tumačenjima Europske komisije, značajnom utjecaju vanjske potražnje na rast BDP-a pridružila se i domaća potražnja, najviše potaknuta niskim cijenama energije i izmjenama poreza na dohodak koje su dovele do rasta neto plaća. Rastu je pomogla i dobra turistička sezona, a prema mišljenju EK, izbori i vjerojatna provedba konverzije kredita u švicarskim francima u euro kredite, neće imati pozitivnih utjecaja na kretanje BDP-a do kraja godine. Za narednu godinu prognoza je povećana s 1,2 % na 1,4 %, odnosno, očekuje se nastavak blago pozitivnih trendova. Usporavanje zemalja u razvoju ne bi trebalo imati većih posljedica na hrvatsko gospodarstvo čiji je izvoz orijentiran prema EU i zemljama u okruženju, pa unatoč usporavanju rasta izvoza ograničenog višom ovogodišnjom bazom, EK očekuje da će njegov rast iznositi oko 5 %. Kod domaće se potražnje očekuje nastavak tek blagog rasta osobne potrošnje, ponajviše zbog ograničene kreditne aktivnosti, a ne očekuje se ni značajniji rast privatnih investicija. Tek bi kod javnih investicija potaknutih upotrebom EU fondova moglo doći do izraženijeg rasta. U 2017. bi se prema prognozama EK rast trebao dodatno ubrzati na i dalje niskih 1,7 %.
Ovakve su prognoze Europske komisije očekivane i samo su odraz trenutne situacije na globalnom tržištu i u Hrvatskom gospodarstvu. Međutim, činjenica je da je Hrvatskoj takav rast nedovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine. Pored toga, Hrvatska je i prema novim procjenama među članicama EU s najmanjim rastom BDP-a u ovoj godini. Točnije BDP bi trebao padati samo u Grčkoj, a manje stope rasta trebale bi imati samo Italija, Austrija i Finska.
Europska je komisija objavila i svoja očekivanja kretanja proračunskog deficita i javnog duga. Prema veličini deficita proračuna opće države, Hrvatska se od 2015. godine nadalje pozicionira kao najlošija zemlja unutar Europske unije. U sve tri procijenjene godine lošiji smo od Španjolske i Grčke koje se nalaze neposredno iza nas, a posebno zabrinjava predvidivo sporo smanjivanje deficita. Naime, u 2016. godini, u odnosu na 2015., udio deficita u BDP-u na razini prosjeka EU trebao bi se smanjiti za 0,5 postotnih bodova, a u Hrvatskoj samo za 0,2 postotna boda (s -4,9 % na -4,7 % BDP-a). Drugim riječima, zadržava se nepovoljan odnos za Hrvatsku čiji je proračunski deficit nepovoljniji od europskog prosjeka za 2,4 postotna boda u ovoj godini, za 2,7 postotnih bodova u narednoj godini te za 2,5 postotnih bodova u 2017. godini.
Takva nedostatna fiskalna konsolidacija i dalje gura iznos duga opće države u dugoročno neodržive razine pa on raste s predviđenih 89,2 % BDP-a u 2015. godini na 91,7 % u 2016. godini te na 92,9 % u 2017. godini. Prema rastu udjela javnog duga u BDP-u, u narednih godinu dana od Hrvatske su u lošijoj poziciji samo Latvija i Grčka, pri čemu je udio javnog duga u BDP-u u Latviji trenutno na niskih 38,3 %. Istodobno se u EU u cjelini i euro zoni predviđa proces smanjivanja udjela duga opće države u BDP-u. Projekcije Europske komisije potvrđuju već znan težak fiskalni položaj Hrvatske, ali istodobno ne predviđaju pomake koje bi Hrvatskoj u narednim godinama omogućili poboljšanje nezavidnog položaja među zemljama članicama EU.