Prema podacima Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo kroz hrvatske je zračne luke u prošloj godini prošlo 8,1 milijuna putnika, što je 12,8 posto više nego 2015. godine. S obzirom na trend rasta prometa putnika posljednjih godina, i ove se godine očekuje porast putnika u domaćim zračnim lukama za otprilike 10 posto.
„Na tako veliko povećanje prometa putnika, koje iz godine u godinu bilježe hrvatske zračne luke, najviše je utjecao porast bruto domaćeg proizvoda u državama odakle dolaze putnici kao i brojni drugi faktori, od kojih se najviše ističe sigurnost. Naime, putnici se, prije svega, odlučuju za odlazak u ona turistička odredišta u kojima će se osjećati sigurno“, rekao je predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonći Peović.
Dodao je da su na povećanje prometa u hrvatskim zračnim lukama, među ostalim, utjecali i sami zrakoplovni prijevoznici koji su dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu. Uz to, na povećanje zračnog prometa u Hrvatskoj utjecao je i skraćeni boravak turista na pojedinim tržištima za oko dva do tri dana, i to zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima kao što su Booking.com ili Airbnb.com. „U ljetnoj sezoni značajno su se aktivirali čarter-letovi, pa tako dolazi do znatnog intenziviranja zračnog prometa prema hrvatskim turističkim odredištima, veće frekventnosti već postojećih i uvođenja novih zrakoplovnih linija“, istaknuo je Peović dodajući da se značajan iskorak događa i otvaranjem bliskoistočnog čvorišta, preko kojeg se otvara tržište Bliskog i Dalekog Istoka.
„Ovakav dinamičan rast prometa, međutim, postavlja pred nas i izazove izgradnje kapaciteta zračnih luka (vozne staze, platforme, terminali, parkirališta, pristupne prometnice, ljudski resursi) koji moraju odgovoriti zahtjevima vršnih opterećenja, s obzirom na to da se može očekivati udvostručenje prometa u roku od 7 godina, a zasigurno, proces izgradnje kapaciteta za ovakav rast u hrvatskim uvjetima traje puno dulje. Isto tako potrebno je definirati krajnje kapacitete nekih zračnih luka, kako bi na vrijeme počele pripreme za premještanje na lokacije gdje se može početi novi nesmetani razvoj u desetljećima koja slijede“, pojašnjava Peović. naglašavajući da je potrebno istaknuti i efekte velikih investicija u zračnim lukama koje pomažu posrnulom građevinskom sektoru, jer se kapitalne investicije nakon Zračne luke Franjo Tuđman, događaju i na zračnim lukama Dubrovnik, Split, Brač, ali i rekonstrukcije pista i manevarskih površina u Puli te Zadru.
Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 3.411.325 putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem 2016., u kojem je promet putnika iznosio 2.894.787 putnika, porast za 17,7 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. U prvih šest mjeseci 2017. najveći rast broja putnika, u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi Zračna luka Brač od čak 50,9 posto, dok je Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu imala rast broja putnika od 10,1, a Zračna luka Split 27,3 posto. Zračna luka Dubrovnik zabilježila je rast od 20,4 posto. Rast broja putnika imala je još i Zračna luka Pula i to 37 posto, dok je Zračna luka Zadar zabilježila rast od 16,3 posto.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 49.119, što je u usporedbi s brojem slijetanja i polijetanja od 45.580 u prvih šest mjeseci 2016., porast od 7,8 posto. Ukupan promet tereta u hrvatskim zračnim lukama u prvih šest mjeseci 2017. iznosio je 3.264,5 tona, što je u usporedbi s prometom od 2.360,1 tona u prvih šest mjeseci 2016. porast od 38,3 posto.