Predsjednik HDZ-a i vjerojatni budući mandatar za sastav nove Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako će cilj ekonomske politike u 2017. godini biti postavljanje hrvatskog gospodarstva na zdrave temelje, a kako bi se do kraja Vladinog mandata, do 2020. postigao gospodarski rast od 5 posto, stopa zaposlenosti od 68 posto i demografska obnova zemlje.
Osnovne crte plana za ekonomsku politiku u idućoj godini Plenković je predstavio na konferenciji poslovnog časopisa Lider Dan velikih planova, ističući kako se nalazi u poziciji potencijalnog, mogućeg, eventualnog mandatara za sastav buduće hrvatske Vlade te da govori u tom hipotetskom tonu i kontekstu pregovora s drugim strankama. “Naš je cilj postaviti hrvatsko gospodarstvo na zdrave temelje, a naši će napori biti usmjereni na provedbu mjera koje će dovesti do gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, kreiranja novih radnih mjesta, uz istodobno povećanje socijalne pravednosti i demografsku obnovu, uključujući zaustavljanje iseljavanja mladih. Trenutni vanjski čimbenici nam idu u prilog i imaju utjecaja na kretanja u gospodarstvu, ali moramo biti svjesni kako je potrebno imati osmišljenu ekonomsku politiku, koja će takve povoljne okolnosti iskoristiti za rast gospodarstva”, rekao je Plenković.
Istaknuo je i da je cilj do 2020. postići gospodarski rast od 5 posto, stvarati nova radna mjesta odnosno dostići stopu zaposlenosti od 68 posto, što znači otprilike 180 tisuća novih radnih mjesta, potom demografska obnova, društvena pravednost, uređen sustav socijalnih naknada i mirovina te poticajno okruženje za realizaciju kreativnosti, znanja i vještina svakog pojedinca. Pobrojao je i mjere kojima će se to postići, a koje će “provoditi kompetentni ministri, koji su se dokazali u svojim područjima”, i to kroz pet stupova ekonomskog programa. Prvi je cjelovita reforma poreznog sustava, sa ciljem njegovog pojednostavljenja i poreznog rasterećenja poduzetnike i građane, a kako bi se, u konačnici, vratilo povjerenje ulagača. U to je ubrojio i aktivaciju državne imovine u funkciji gospodarstva te temeljito restrukturiranje javnih poduzeća. Drugi je stup ulaganje u generatore rasta, među kojima je Plenković izdvojio poljoprivredu, ali i turizam te industriju. Veća učinkovitost institucija je treći stup i podrazumjeva digitalizaciju, uvođenje e-uprave, povezivanje javne uprave i sl., kako bi se uspostavio jedinstveni način komunikacije s javnom upravom, dok je četvrti stup održivost javnih financija, a peti reforma obrazovnog sustava.
“Nastavit ćemo sa smanjivanjem deficita proračuna i udjela javnog duga u BDP-u kroz pažljivu kombinaciju fiskalne konsolidacije i generiranja rasta. Proračun za iduću godinu upravo će se temeljiti na tom principu. U tom kontekstu nastavit ćemo i s dijalogom s EK te nastaviti s izradom kvalitetnih nacionalnih programa reformi i konvergencije. Njihov je cilj je smanjivanje deficita, makroekonomska stabilnost, jačanje konkuretnosti i stvaranje novih radnih mjesta”, rekao je Plenković.
Naglasio je da proračun vidi kao točku preokreta. “Javne financije trebaju nastaviti pozitivan smjer iz 2016. i ići trajno dalje u pozitivnom smjeru, uslijed čega bismo trebali izaći iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) i poboljšati izglede kreditnog rejtinga, a nakon toga i sam rejting. Stoga će i 2017. naš fokus biti na rashodnoj strani proračuna“, naglasio je, dodajući kako je cilj deficit opće države slijedeće godine svesti na 2 posto BDP-a, što će doprinjeti i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. “Hrvatska danas plaća 12 milijardi kuna kamata na javni dug. Podizanje kreditnog rejtinga i smanjenje kamata na dug predstavlja jedan od ključnih prioriteta. Javni dug je u mandatu Vlade od 2011. do 2015. narastao za 73 milijarde kuna i dosegao 86,7 posto BDP-a. To je neodrživa dinamika rasta i čini izvor ranjivosti gospodarstva te je ključan naglasak fiskalne politike stavljen na stabilizaciju i smanjenje javnog duga, istaknuo je Plenković, dodajući da je plan do 2020. imati uravnotežen proračun.
izvor: hrt.hr