„Važno je otvoriti raspravu između javnog i privatnog sektora u okviru financijske perspektive EU. Također, od značaja su i prijedlozi koje su konzultanti i korisnici sredstava uputili nadležnim tijelima radi pojednostavljivanja procedura i kriterija za dobivanje sredstava iz EU fondova. Očekujemo da će i dalje upozoravati na probleme, a Hrvatska gospodarska komora će i ubuduće pružati potporu u izražavanju te provedbi njihovih stajališta“, istaknuo je potpredsjednik Komore za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na okruglom stolu „Provedba ESI fondova – iskustva i očekivanja“, održanom danas u kongresnom centru Forum Green Gold-a u Zagrebu, u organizaciji Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK.
„HGK je uključena u 156 projekata financiranih iz strukturnih fondova EU u vrijednosti 120 milijuna eura, a izravno je povukla 20 milijuna za svoje članice. Komora namjerava sredstvima iz strukturnih fondova i programa EU financirati projekte poput Digitalne komore, Dualnog obrazovanja, CIRAZ-a itd., a to će definirati i Strategija HGK do 2022. godine“, napomenuo je Kramarić.
„Zajednica poslovnih savjetnika djeluje već tri godine u okviru HGK, okuplja više od 250 članova nastojeći promicati najbolje prakse u poslovnom savjetovanju te biti aktivnim dionikom u procesu dodjele sredstava iz EU fondova. Zajednica uspostavlja suradnju sa svim tijelima u sustavu, organizira radionice daje prijedloge te unaprjeđuje procedure u sustavu“, istaknula je predsjednica Zajednice Mirjana Samardžić Novoselec, dodavši da žele učvrstiti suradnju, provesti rekapitulaciju programa radi poboljšanja te razgovarati o ključnim elementima i problemima u njihovu radu.
Na okruglom stolu o provedbi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija govorilo se o dosadašnjem radu i iskustvima i o očekivanim natječajima u 2017. godini. Pomoćnik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić istaknuo je da su u okviru programa dodijeljena 473 milijuna eura, a dosad je isplaćeno 85 milijuna eura. „Očekujemo da će ovi rezultati dogodine biti mnogo bolji, a izmjenama operativnog programa krajem sljedeće godine sredstva iz pojedinih područja usmjeravat će se u ona koja imaju kvalitetne programe, primjerice u natječaj kulturna baština“, rekao je Jelić.
„Važno nam je ostvariti dobru komunikaciju s potencijalnim korisnicima, ali od važnosti je i kreirati pozive te prepoznati potencijalne korisnike. Potrebna je sinergija svih kojih sudjeluju u ovom procesu. Ove je godine ugovoreno deset puta više sredstava nego u 2015. godini, od 473 milijuna eura poduzetništvo je ugovorilo 456 milijuna eura za projekte, što čini 90 posto sredstava“, istaknuo je pomoćnik ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Mikel Čivljak, dodajući da će do kraja 2016. učiniti dostupnima dvije milijarde kuna.
„Potrebno je obraditi tri tisuće projektnih prijedloga, koliko je stiglo ove godine, a lani ih je bilo 790 te nam nedostaje dodatnih 25 ljudi“, rekao je Čivljak, dodajući da će se u 2017. objaviti natječaji za ICT, inovacije, razvoj mreža, kompetentnost i razvoj, certificiranje normi i znakove kvalitete, internacionalizacija za male i srednje tvrtke, a za turističke hotele neće biti natječaja zbog zahtjeva EU. „Planiran je natječaj Impuls, no zasad se još ne zna hoće li ga biti sljedeće godine“, napomenuo je Čivljak.
Savjetnica Uprave za strategiju i EU fondove HAMAG BICRO-a Monika Šućur kazala je da je agencija od 2015. do danas znatno ojačala svoje kapacitete, a u planu su im i nova zapošljavanja. „Poduzetnici većinom nastoje odraditi posao prema ugovoru, a poseban je izazov provođenje postupka nabave, osobito kod specifičnih građevinskih radova“, rekla je Šućur. Pomoćnica ravnatelja Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Matea Radić navela je da su u posljednjih godinu dana zaposlili 50 novih djelatnika, a zapošljavat će i nove ljude te ih usmjeriti prema korisnicima. „Od 350 ugovora, dosad je ugovoreno 70 projekata u iznosu od 2,8 milijardi kuna“, rekla je.
Voditelj službe u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Vjekoslav Jukić kazao je da će se sljedeće godine intenzivirati objavljivanje programa iz energetske učinkovitosti osobito za privatni i uslužni sektor, za male, srednje ali i velike tvrtke. „Natječaji su najavljeni još u 2015. godini no najveći je bio problem u vezi financijskih instrumenata“, kazao je Jukić.
„Unatoč preprekama u provedbi projekata od 74 milijuna eura za gospodarenje otpadom će se potrošiti 97 posto sredstava, no provedba tih programa traje godinama“, kazala je Suada Mustajbegović, voditeljica službe u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dodajući da su od 105 ugovora 33 ugovora konkretne obnove, a očekuju još stotinjak škola za energetsku obnovu.
„Uz sektor željeznice, uvedeni su novi prioriteti za ceste i zračne luke. Ugovoreni su tako projekti ulaza u Ploče, mosta za Čiovo u Trogir, obilaznica Vodica, prilaz zračnoj luci Dubrovnik, a intenzivno se vode i pregovori s Europskom komisijom oko projekta svih projekata – Pelješkog mosta, koji će biti pokrenut i ugovoren“, istaknuo je Kristijan Ležajić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Poslovni su savjetnici na okruglom stolu mogli čuti i o provedbi Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali te Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.