U sklopu paketa zakona u nadležnosti Ministarstva financija trenutno u javnoj raspravi najviše prašine podigla je najava reguliranja plaćanja doprinosa članova uprave, a po tom pitanju ministar financija Zdravko Marić je na predstavljanju smjernica porezne reforme gospodarstvenicima i predstavnicima HGK kazao da je to rješenje daleko od najboljeg, ali da očekuju konkretne prijedloge od gospodarstvenika, a ne samo kritike. „Nije nam ideja da se ide na one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ali taj problem moramo adresirati“, rekao je Marić.
Predsjednik HGK Luka Burilović je ispred HGK predložio da se umjesto povećanja opterećenja za sve dizanje koeficijenta primjenjuje samo za tvrtke koje ostvaruju prihode iznad određenoga iznosa ili da od njega budu izuzete nove tvrtke do određene godine postojanja. Marić je naglasio kako će sve prijedloge razmotriti i uzeti u obzir pri donošenju konačnog prijedloga zakona.
„U posljednjem istraživanju HGK poduzetnici su potvrdili da su upravo porezi područje koje bilježi najveći napredak u poboljšanju poslovne klime. To pokazuje da je protekla porezna reforma kvalitetno provedena. Isto tako potvrđuje da pozitivne gospodarske trendove treba nastaviti jačati, i to daljnjim pojednostavljenjem poreznoga sustava. Iako je dio paketa zakona u javnoj raspravi naišao na negodovanje, a dio na odobrenje u javnosti, htio bih naglasiti da su svi na stolu i otvoreni za diskusiju. Cilj današnjega susreta jest saznati iz prve ruke kako diše gospodarstvo“, istaknuo je Burilović.
„Daljnje izmjene poreznoga sustava svakako su potrebne, no one moraju biti održive, što znači da moraju uzeti u obzir i rashodovnu stranu proračuna te ostatak sustava, poput zdravstva i mirovinskog sustava,“ rekao je Burilović.
„U pogledu zakona o porezu na dohodak pozdravljamo povećanje porezne osnovice za primjenu porezne stope od 24 posto. Smanjenim pritiskom na iznadprosječne plaće možemo zadržati radnike više dodane vrijednosti, poput doktora i IT stručnjaka. Smatramo i da će prebacivanje svježeg mesa i ribe u sniženu stopu od 13 posto povećati konkurentnost domaćih tvrtki u odnosu na uvozne proizvode“, naglasio je Burilović.
Očekivano, gospodarstvenici iz svih sektora, od male brodogradnje i turizma do drvoprerađivačke industrije i proizvodnje jaja apelirali su na smanjenje PDV-a, a univerzalan zahtjev bio je i da se daju olakšice na reinvestiranu dobit. Ministru i njegovim suradnicima izneseni su i brojni drugi konkretni prijedlozi.
„Zanima me kako će Ministarstvo krenuti u rješavanje problema poduzetnika koji otvaraju trgovačka društva, nabijaju milijunske dugove, zatvaraju ta i otvaranju nova te koji su nelojalna konkurencija. U EU se takvim prekršiteljima izrekne zabrana vođenja tvrtki nakon što unište prvu firmu, a kod nas to nije slučaj“, izjavio je Zoran Žic, vlasnik tvrtke za pogrebne usluge Miraj.
Jakov Ćorić iz tvrtke Gala požalio se kako je ogroman propust što jaja nisu kategorija koja je uključena u smanjenje PDV-a skupa s mesom, voćem, povrćem i ribom te zatražio rasterećenje investicija, naročito reinvestirane dobiti. Predsjednik Udruženja male brodogradnje HGK Boris Vukušić također je zahtijevao smanjenje PDV-a na plovila, a na istom tragu su bili i apeli Borisa Žgombe, predsjednika Udruženja putničkih agencija HGK koji se požalio na veliko porezno opterećenje u turizmu.
Ministar financija Zdravko Marić poručio je kako je reforma rađena s najboljom namjerom da se rastereti gospodarstvo, u okvirima koji su im zadani.
„Sveobuhvatna i cjelovita porezna reforma je ono na čemu inzistiramo, želimo pravedniji sustav koji će ujedno biti i konkurentniji. Bez jakog gospodarstva ne možemo doći do održivih rješenja u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, ali ni u demografskom pogledu“, izjavio je Marić, dodavši kako je važno da se promjene u poreznom sustavu rade konzistentno i maksimalno predvidivo.
Marić je prezentirao podatke prema kojima porezna presija na rad u Hrvatskoj s ciljem dokazivanja da nije toliko velika kao što se u javnosti predstavlja. Opovrgnuo je i teoriju o „superhikovskoj“ reformi pokazavši da je porezni klin na ispodprosječne plaće najmanji u usporedbi s konkurentnim zemljama (EU 10), a po oporezivanju iznadprosječnih plaća smo pri samom vrhu.
Podsjetio je da su u poreznoj reformi smanjene stope PDV-a i za isporuku električne energije i odvoz smeća pa ustvrdio da se s tim smanjenjem za stanovanje te planiranim smanjenjem stope PDV-a za svježe voće, meso i ribu dolazi do iznosa od gotovo tri četvrtine potrošnje prosječne hrvatske obitelji s najnižim dohotkom.
„Preko 6,3 milijardi kuna poreznog rasterećenja u tri kruga porezne reforme, to je naš doprinos gospodarstvu, ali to nije dovoljno jer porezni sustav ne može biti jedino rješenje naših ekonomskih problema“, istaknuo je Marić.
„Mi želimo biti vaš servis, želimo vam pojednostaviti poslovanje, ali to je proces i do toga ne možemo doći preko noći“, zaključio je Marić.