Plemenite kovine od početka lipnja doživjele su ponovno snažan cjenovni rast. Cijena zlata je u svega 15 dana porasla s 1085 eura na gotovo 1140 eura za uncu (31,1 gram), ili čak za pet posto. Srebro je u istom razdoblju poskupjelo još brže, na 15,35 eura za uncu, što je jedan euro ili sedam posto više nego potkraj svibnja.
Ulagači koji su svoj novac prije 15 dana odlučili investirati u plemenite kovine danas imaju zadovoljstvo pohvaliti se dobitkom koji daleko nadilazi godišnji prinos na oročenu štednju u većini banaka.
Istodobno, kupnjom fizičkih zlatnih i srebrnih poluga, odnosno, zlatnih i srebrnih kovanica, investitori u plemenite kovine izbjegli su i rizik nemogućnosti podizanja gotovine s vlastitog bankovnog računa. Taj je rizik uvijek prisutan budući da frakcionalni karakter papirnatih valuta ne dopušta da svi štediše odjednom podignu svoju ušteđevinu iz svih banaka. Banke, naime, štedne uloge svojih štediša posuđuju dalje, a samo male količine novca (ne više od 20 posto, a nerijetko i manje od 5 posto) drže u rezervi kako bi ih mogle štedišama isplatiti na zahtjev.
Investitori koji svoj novac umjesto na računima banaka ulažu u fizičko zlato i srebro, u svakom trenutku imaju pristup svom novcu, te ne moraju strahovati od bankovnih i monetarnih iznenađenja. Plemenite kovine u formi investicijskih poluga i kovanica iznimno su likvidno sredstvo ulaganja. Njih je moguće trenutno unovčiti u bilo koju valutu u bilo kojem dijelu svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. A što je osobito važno, trgovanje investicijskim zlatom na području Europske Unije potpuno je oslobođeno poreznih davanja.
Ulaganje u zlato spada u red najsigurnijih ulaganja bez rizika treće strane. Zlato je kroz mnoga tisućljeća dokazalo svoju neprikosnovenu postojanost, te sposobnost očuvanja vrijednosti u dugim vremenskim razdobljima. Najnovije informacije o investiranju u zlato i srebro možete pronaći na web portalu www.srebrozlato.com.