Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i ministar pravosuđa Ante Šprlje predstavili su danas na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade detalje Prijedloga zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku.
Potpredsjednica Dalić pojasnila je da Vlada ovime predlaže jačanje institucionalnoga i zakonskoga okvira koji će poduprijeti stabilnost hrvatskoga gospodarstva u slučaju da se sistemski značajne kompanije suoče s dubokim financijskim poteškoćama. Dodala je da je na donošenje ovoga Zakona Vlada potaknuta aktualnim financijskim poteškoćama s kojima se suočava Agrokor, ali i naglasila kako ovaj Zakon nije namijenjen za Agrokor te kako njegovim donošenjem ni za jednu kompaniju neće nastupiti direktne posljedice.
Razlog donošenja ovoga Zakona, istaknula je potpredsjednica Dalić, jest u tome što sistemski značajne kompanije suočene s velikim poteškoćama mogu izazvati negativne i neželjene efekte na hrvatsko gospodarstvo.
Pojasnila je da Zakon predviđa proces izvanredne uprave koji bi trajao u ograničenom vremenskom razdoblju od godine dana, a moglo bi se produljiti za još tri mjeseca odlukom suda. Cilj procesa izvanredne uprave jest, s jedne strane, očuvati stabilnost poslovanja u poduzećima koja bi zatražila zaštitu ovoga zakona, a s druge strane, u ovome roku postići nagodbu s vjerovnicima. Sudionici procesa izvanredne uprave su izvanredni povjerenik, kojeg imenuje sud na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, predstavnici vjerovnika kroz vjerovničko vijeće i savjetnik za restrukturiranje određen kao pravna osoba koja ima iskustva u međunarodnim poslovima ovakve vrste, čija bi zadaća bila pomagati izvanrednom povjereniku u pripremi plana nagodbe. Izvanredni povjerenik bio bi zadužen za vođenje dnevnog, normalnog poslovanja kompanije i za pregovore s vjerovnicima o pripremi nagodbe. Nagodba bi mogla stupiti na snagu samo ako bi je prihvatili svi vjerovnici odnosno ako bi je prihvatilo 66,6 posto tražbina svrstanih po pojedinim vrstama i klasama.
„Posebna je osobina ovoga Zakona da on omogućava jedan institut koji u postojećem zakonodavnom okviru ne postoji, a to je da je moguće isplatiti tražbine za robu i usluge koje su nastale prije pokretanja ovoga postupka i to kreditom koji bi izvanredni povjerenik mogao uzeti u ime i za račun dužnika. Takav bi kredit imao status takozvane najstarije tražbine“, naglasila je potpredsjednica Vlade. Pojasnila je ta taj status znači da bi se kredit koji bi povjerenik uzeo za isplatu potraživanja koja su načinjena prije procesa izvanredne uprave isplaćivao prvi iz redovitog poslovanja i imao bi prednost u odnosu na tražbine postojećih kreditora.
Ministar pravosuđa Ante Šprlje opovrgnuo je da je zakon o postupku izvanredne uprave neustavan, istaknuvši da je propitan od strane mnogih pravnika te je postignuto suglasje da je riječ o zakonu koji je u svojoj srži ustavan. Ocijenio je da nije neobično da država reagira ako postoje teški poremećaji u gospodarstvu, koji pritom narušavaju i sigurnost države. Dodao je da ovakva praksa postoji i u drugim zemljama. „Držimo da je zakon ustavan, njegovi temelji su valjani i nema razloga za dizanje panike“, zaključio je.