Potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić dala je danas izjavu i odgovarala na novinarska pitanja vezana uz odluku o otkupu udjela mađarskog MOL-a u INA-i.
„Političke odluke o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u INA-i i nakon toga u listanju 25 posto minus jedne dionice HEP-a na burzi su odluke kojima se jača energetska sigurnost i nezavisnost, pri čemu se otvara mogućnost hrvatskim građanima da sudjeluju u rezultatima poslovanja i razvoja HEP-a kroz cijenu dionica i dividende koje će isplaćivati HEP.
Odluka o otkupu cjelokupnog udjela mađarskog MOL-a u INA-i pridonosi energetskoj sigurnosti jer omogućava da Hrvatska ponovo stekne pravo i utjecaj na odlučivanje o kretanju rezervi nafte i plina, ali i utjecaj na unaprjeđenje i razvoj energetskih objekata i infrastrukture koje su po Zakonu o energiji objekti od interesa za Republiku Hrvatsku i koje su njihovi vlasnici dužni unaprjeđivati. S obzirom na dioničke ugovore iz 2009. godine i način upravljanja INA-om koji je uspostavljen nakon toga, danas RH ovakvu mogućnost nema. Štoviše, MOL koji u cijelosti drži upravljačka prava u INA-i, nije u proteklom razdoblju izvršio ugovorne obveze u pogledu razvoja kompanije, zbog čega rezerve nafte i plina kontinuirano padaju, a kvaliteta energetske infrastrukture se smanjuje. Ova je odluka svakako povezana i s ekonomskom sigurnošću jer je INA najveća hrvatska kompanija čiji je razvoj i rast blokiran, s obzirom da već dugi niz godina nije osigurala niti jednu novu koncesiju za istraživanje ili proizvodnju nafte i plina. Na taj način blokada u razvoju INA-e blokira i usporava rast cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.
Ponuda 25 posto minus jedne dionice HEP-a kroz inicijalnu javnu ponudu osigurava jednak utjecaj države na razvoj i budućnost HEP-a kao i danas kada je država vlasnik 100 posto dionica, a omogućava se istovremeno nekoliko važnih pozitivnih učinaka na poslovanje HEP-a. ti se učinci tiču transparentnijeg poslovanja, kvalitetnijeg i profesionalnijeg upravljanja kompanijom i, ako dopuštate da upotrijebim nešto manje formalan rječnik, uklonit će se prostor za „uhljebništvo“ jer kompanije izlistane na burzi moraju poštivati veće standarde poslovanja uključujući i standarde zapošljavanja. Hrvatski građani, mirovinski fondovi i drugi investitori moći će kroz kretanje cijene dionice i dividende koje će isplaćivati HEP ostvariti direktnu korist od budućeg razvoja HEP-a. Ovakav je potez, stoga, i najbolji dokaz ozbiljnosti planova za razvoj HEP-a jer će kretanje cijene na burzi biti objektivan pokazatelj njegova budućeg poslovanja. Mi smo spremni izložiti se sudu tržišta uvjereni da će buduće poslovanje HEP-a itekako opravdati povjerenje svih onih koji će biti vlasnici dionice HEP-a. zbog toga svaka od ovih transakcija ima i ekonomskog i nacionalnog smisla. One se u ovom trenutku nadopunjuju jer financiranje otkupa udjela u INA-i kroz povećanje javnog duga nije moguće. Mislim da se svi slažemo da bi povećanje javnog duga negativno utjecalo na razvojni kapacitet zemlje i svakog poduzetnika kao i kvalitetu svakodnevnog života i financiranje svakodnevnih obveza hrvatskih građana. S druge strane, ovakvim modelom u kojem hrvatska država stječe jednu vrstu imovine, dakle udjele u INA-i, a nudi hrvatskim građanima kupnju dijela druge vrste imovine, udjele u HEP-u, ukupna bilanca državne imovine ostaje nepromijenjena, ali se ostvaruje jedan od bitnih ciljeva ove Vlade – aktivnije upravljanje državnom imovinom. Sve ove odluke i korake dogovaramo i usklađujemo s našim koalicijskim partnerom, a javnosti komuniciramo gotovo u realnom vremenu kako bismo osigurali najveću moguću transparentnost naših odluka. Naš je zajednički cilj provesti sve ove odluke ili, tržišnim rječnikom rečeno, sve ove transakcije u skladu s najboljom praksom i pravilima međunarodnog poslovanja. Zbog toga ćemo zajednički donositi i sve buduće administrativne odluke i predlagati zakonodavne odluke, uključujući također i odluke o institucionalnoj strukturi za provedbu i praćenje ovih transakcija, o čemu ćemo vas pravovremeno izvijestiti“, rekla je potpredsjednica Vlade.
Upitana hoće li novi zakon o HEP-u uključivati osigurače kako se ne bi dogodilo ono što se dogodilo pri privatizaciji INA-e, potpredsjednica Vlade kazala je da će zakon kojim će se regulirati inicijalna javna ponuda biti jedan od bitnijih zakona u ovom procesu, a njegov će najvažniji cilj biti utvrditi mogućnosti inicijalne javne ponude i vrlo jasno u zakonu će se definirati da preostalih 75 posto plus jedna dionica ostaju u državnom vlasništvu.
Što se tiče Zakona o privatizaciji INA-e, potpredsjednica je podsjetila da postoje određene primjedbe na taj Zakon od strane Europske komisije. „Međutim, bilo kakve izmjene toga Zakona mogu uslijediti samo kao posljedica ovih transakcija o kojima smo govorili.“
Potpredsjednica Dalić naglasila je da je važan element ove transakcije upravo način na koji je cjelokupni model zamišljen, koji čuva investicijski kapacitet HEP-a. „Isto tako otvara, kada u konačnici sve bude gotovo, i novi investicijski potencijal INA-e. Stoga za investicijski potencijal i razvoj obiju kompanija ovaj model donosi jedno sasvim novo vrijeme i otvara dodatni prostor“, rekla je potpredsjednica Vlade.