Pitanje obrazovanja usklađenog s potrebama gospodarstva za Hrvatsku predstavlja imperativ, a uvođenje dualnog obrazovanja korak je prema smanjivanju jaza između obrazovne ponude i stvarnih potreba tržišta rada. Kvalitetan sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja jedna je od ključnih stvari koje pridonose poboljšanju investicijske klime i ostvarivanju gospodarskog rasta, i to prije svega povećanjem dostupnosti kvalificiranih ljudskih resursa, istaknula je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj na predstavljanju projekta Logistički praktikum održanom u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti i studentske Udruge TRANS.
Dodala je da se sustavom strukovnog obrazovanja, koji bi trebao sadržavati što više elemenata dualnog sustava i drugih oblika učenja temeljenog na radu, može u vrlo kratkom roku značajno smanjiti nezaposlenost mladih, koja je u Hrvatskoj osobito visoka, što potvrđuje i činjenica da je u Hrvatskoj tek 18 posto mladih od 15 do 24 godine zaposleno, dok je u Njemačkoj i Austriji zaposleno do 50 posto mladih ili više od toga. „Logistički praktikum dobar je primjer koji pokazuje kako će se nagomilani i slojeviti gospodarski problemi doista početi rješavati. Ujedno, ovaj skup daje i smjernice prema kojima će se pozitivni učinci dualnog obrazovanja odraziti na napredak nacionalne ekonomije i zapošljavanje, ali i na ostale pozitivne procese za napredak Hrvatske u praksi“, zaključila je Čagalj.
„Povezivanje svijeta rada i obrazovanja dodana je vrijednost gospodarstvu u stvaranju kompetencija koje tržište traži. Mlade će osobe putem projekta Logistički praktikum ponuditi nova inovativna rješenja koja će pridonijeti povećanju konkurentnosti tvrtki. Projekt je vrlo dobar primjer dualnog obrazovanja i u tome čestitam Fakultetu prometnih znanosti i HGK“, istaknuo je pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećko Tomas te dodao kako će Ministarstvo pružati potporu te nastojati poštovati znanstveni i stručni potencijal pet tisuća znanstvenika i stručnjaka koji se trebaju više uključiti u suradnju s gospodarstvom u stvaranju novih proizvoda te uvjeta kako bi se studenti mogli dokazati u domovini, a da ne moraju odlaziti izvan zemlje.
„Fakultet prometnih znanostis ukupno 116 nastavnika, 2200 studenata svih godina te 17 laboratorija premabolonjskom sustavu obrazuje stručnjake i znanstvenike u svim područjima prometnih znanosti“, istaknuo je dekan Fakulteta Hrvoje Gold. U posljednjih pet godina sudjeluju i u projektima financiranih iz sredstava EU fondova, poput projekta optimizacije ruta u dinamičkom transportnom okruženju Sordito. Fakultet će nastaviti izvrsnu suradnju s HGK, rade na usklađivanju sustava kompetencija i kvalifikacija te putem natječaja Ministarstva gospodarstva na razvoju novih proizvoda i usluga. „Kooperacijom između gospodarstva i znanosti u području prometa i logistike može se mnogo toga napraviti, osobito u području prometa i mobilnosti, u proizvodnji dijelova sustava visoke dodane vrijednosti za cestovna i željeznička vozila, ekološki prihvatljivim prometnim rješenjima te inteligentnim transportnim sustavima i logistici“, kazao je Gold.
„Projekt je zamišljen tako da su studenti Fakulteta prometnih znanosti, smjera Logistika, tijekom mjesec dana istražili rješenja za projektne zadatke, analizom određenih logističkih procesa u tvrtkama Atlantic Grupa i Zagrebačka pivovara, koje su uz HGK i suradnici na projektu“, objasnila je predsjednica Organizacijskog odbora FPZ-a Jasmina Pašagić Škrinjar. „Projekt studentima omogućuje priliku da pokažu svoja znanja i vještine, snalažljivost te način razmišljanja, iskustvo rada na realnim problemima iz prakse, povećanje konkurentnosti na logističkom tržištu i iskustvo rada u timu. Također, gospodarstvenicima sudjelovanje u projektu nudi prikaz rješenja pojedinih logističkih problema, mogućnost analiziranja potencijalnoga kadra i stvaranje platforme dionika za daljnje suradnje na projektima, istaknula je Pašagić Škrinjar.
Timovi od po četiri radne skupine predstavili su svoja rješenja i prijedloge. Direktor logistike za istočnu Europu Atlantic Grupe Miroslav Gabrić proglasio je pobjednicima te najuspješnijima rješenja prvoga tima u sastavu: Ana Mihaljević, Martina Furdić, Krešimir Peraić i Ivan Radmanić. „Ovo je bila idealna prilika da studenti vide kako funkcionira stvarni svijet i što se traži od logističara. U tvrtkama poput Atlantic Grupe i Zagrebačke pivovare potrebno je razmišljati o kvaliteti usluge, ali i o troškovima, a u ovim se radovima razmišljalo i o tome“, zaključio je Gabrić.
Direktor proizvodnih i logističkih operacija Zagrebačke pivovare Ivan Vrbić za pobjednike te najuspješnija rješenja proglasio je treći tim u sastavu Jurica Bojić, Igor Krekešić i Marta Kruhalj. „Prezentacije su bile odlične, studenti su bili iskreni u traženju rješenja, a bilo je i nekoliko zanimljivih ideja. Kada dobiju zadatak od tvrtki, studenti trebaju još i snažnije zahtijevati podatke“, zaključio je Vrbić. Atlantic Grupa i Zagrebačka pivovara među timovima će odabrati po tri studenta koja će primiti na tromjesečnu plaćenu praksu.