Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a uputili su u srijedu na sastanku u Bruxellesu Crnoj Gori pozivnicu za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
– Povijesna odluka o početku pregovora o pristupanju Crne Gore donesena je jednoglasno na sastanku ministara vanjskih poslova, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. “Čestitamo Crnoj Gori. Ovo je početak jednog divnog savezništva”, dodao je Stoltenberg. Šesnaest godina nakon što je NATO tijekom rata na Kosovu bombardirao i ciljeve u Crnoj Gori, koja je tada dijelila zajedničku državu sa Srbijom, Sjevernoatlantski savez spreman je primiti Crnu Goru u svoje redove, unatoč protivljenju Rusije koja s neodobravanjem gleda na njegovo širenje na njezinu tradicionalnu sferu utjecaja. Za NATO će to, ističe agencija Reuters, biti prvi korak k daljnjem proširenju na područje nekadašnje komunističke istočne Europe otkako su 2009. godine u članstvo zapadnog vojnog saveza primljene Hrvatska i Albanija te otkako su odnosi NATO-a i Rusije prošle godine zbog rata u Ukrajini pali na najnižu razinu u posthladnoratovskom razdoblju.
Crna Gora, zemlja jedva nešto veća od Falklandskog otočja ili Portorika, ponudit će NATO-u svoje vojne snage koje broje samo 2.000 aktivnih pripadnika. No njezin prijem, smatraju NATO-ovi diplomati, poslat će snažnu poruku Moskvi da ona ne posjeduje veto na širenje NATO-a prema istoku. Crnogorsko članstvo istodobno je mnogo manje sporno nego što je bilo nastojanje oko prijema bivše sovjetske republike Gruzije, čije je ambicije za ulaskom u članstvo zaustavio rat s Rusijom 2008. Unatoč tome, rusko je ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo da će prijem u NATO zemlje u koju se od razlaza sa Srbijom 2006. slio ogroman iznos ruskog novca iz privatnih džepova, poslati “snažnu poruku o konfrontaciji”.
– Ne samo da ona ne korespondira s interesima očuvanja mira i stabilnosti na Balkanu i u Europi u cjelini, nego ima potencijal dodatno zakomplicirati ionako opterećene odnose između Rusije i NATO-a, kazala je o toj odluci prošloga tjedna glasnogovornica ruskog ministarstva Maria Zaharova.
Po mišljenju Bastiana Giegericha iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, demonstriranje činjenice da je NATO-ova politika otvorenih vrata i dalje aktivna ključna je politička poruka koju će poslati odluka o prijemu Crne Gore. “Unatoč tome što je teško vidjeti da se ‘otvorena vrata’ primjenjuju igdje drugdje osim na zapadnom Balkanu”, dodaje Giegerich.
Izvo: dnevnik.hr