Danas je održana posljednja, 42. po redu, sjednica Vlade Republike Hrvatske u mandatu predsjednika Tihomira Oreškovića. „Bila mi je čast i hvala svima“, istaknuo je Orešković.
U uvodnom obraćanju na početku sjednice premijer Orešković podsjetio je da je prva sjednica održana prije devet mjeseci. „Postavili smo dva jasna i mjerljiva cilja – sređivanje ekonomije te ubrzavanje ekonomskog rasta i poboljšanje standarda građana. Nismo uspjeli napraviti sve što smo htjeli, ali smo napravili puno i to se danas vidi“, kazao je premijer, istaknuvši kako su ekonomski pokazatelji danas bolji od predviđanja. „Nismo ispunili jedino da se pojača kreditni rejting“, rekao je, izrazivši uvjerenje da će nova vlada to postići. „To će poslati pozitivnu poruku da zemlja ide naprijed“, dodao je.
Orešković ima tri poruke za novu vladu: prvo je držati fiskalnu disciplinu i ne opustiti se. Drugo je provesti reforme jer bez njih nema dodatnog rasta. Kao primjer naveo je poreznu reformu, reformu javne uprave i zdravstvo. Smatra da javna nabava ima veliki potencijal i da Hrvatska tu može uštedjeti. I treća poruka je poboljšati upravljanje javnim kompanijama. „Tu vidim ogroman potencijal za rast. Tu je jedna jezgra neefikasnosti koja se može poboljšati“, ustvrdio je. Na kraju, zahvalio je svima na trudu i zalaganju. „Želim vam svima puno sreće i uspjeha u budućnosti“.
Na posljednjoj sjednici, prihvaćeno je Izvješće o radu Vlade RH i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Oreškovića. Izvješće je sastavljeno u skladu s odredbama Zakona o postupku primopredaje vlasti prema kojoj je Vlada kojoj prestaje mandat dužna izvijestiti Vladu koja stupa na dužnost o stanju i problemima u obavljanju poslova iz ovlasti Vlade, a također i o preuzetim, a nepodmirenim obvezama do dana primopredaje vlasti. Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović podsjetila je da je Vlada u periodu od 28. siječnja do 12. listopada održala 42 sjednice, s ukupno 641 točkom dnevnog reda, a ukupno trajanje tih sjednica bilo je 34 sata i 30 minuta. Ukupan broj zakona koja je Hrvatski sabor donio na prijedlog Vlade je 33, a ukupan broj donesenih akata Vlade je 1303.
Ministar branitelja Tomo Medved predstavio je Program za provođenje preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – pilot projekt za 2016. godinu. Navedeni Program za provođenje preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja omogućio bi zaštitu i očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja, poboljšanje kvalitete njihovog života, prevenciju, ranu dijagnozu bolesti, na vrijeme započeto liječenje te kontinuirano praćenje zdravlja braniteljske populacije kao rizične skupine. Provedba preventivnih sistematskih pregleda započet će u listopadu 2016. godine na području Vukovarsko-srijemske županije te će se tijekom 2017. godine nastaviti s preventivnim sistematskim pregledima u svim županijama u sklopu županijskih i općih bolnica, a u cilju što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti u braniteljskoj populaciji. U cilju što ranijeg otkrivanja bolesti pristupilo se i stvaranju „registra zdravlja“ hrvatskih branitelja u suradnji s HZZO-om, na način da se u e-kartone doda podatak da li je osiguranik hrvatski branitelj. Dogovorena je izrada panela preventivnih pregleda, definiranje faktora rizika i rizičnog ponašanja u suradnji sa specijalistima svih grana medicine.
Ministar zdravlja Dario Nakić kazao je da se radi o kvalitetnom programu koji za cilj ima poboljšati zdravstveno stanje braniteljske populacije. Zahvalio je ministru Medvedu i Ministarstvu branitelja koje je nositelj inicijative, istaknuvši da će cjelokupni zdravstveni sustav dati kvalitetnu podršku navedenom Programu.
Donesena je Odluka o namjeni korištenja sredstava ostvarenih od povrata mirovina u postupku preračuna mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s državama nastalim na području bivše Jugoslavije. Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji stupio je na snagu 1. srpnja 2006. godine, od kada se i primjenjuje. Ministrica rada i mirovinskoga sustava Nada Šikić izvijestila je da se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi isplate neisplaćenih svota invalidske mirovine za razdoblje od 2007. i nadalje kontinuirano obraćaju korisnici pripadnici Hrvatskog vijeća obrane te njihovi nasljednici, te udruge ratnih vojnih invalida – HVO, iskazujući nezadovoljstvo dugotrajnošću postupka za osiguranje sredstava koji traje devetu godinu, te pod prijetnjom pokretanja sudskog spora traže isplatu zaostalih svota invalidske mirovine koje im pripadaju prema donesenom rješenju Zavoda. Budući se protiv Zavoda već vodi veći broj sudskih sporova, a tužitelji pored glavnice potražuju zakonsku zateznu kamatu i parnični trošak, u slučaju gubitka parnice na teret sredstava proračuna generiraju se dodatni troškovi s osnove zateznih kamata i parničnih troškova, koji znatno povećavaju rashode za ove namjene. Radi umanjenja eventualne štete na sredstvima državnog proračuna koje Zavod u slučaju nepovoljnog ishoda sudskog postupka za naplatu zaostalih svota mirovine treba isplatiti tužiteljima te činjenice da nakon prosinca 2011. kada su u državnom proračunu osigurana sredstva za isplatu razlika neisplaćenih svota invalidske mirovine za godinu 2006. nije bilo isplate zaostalih svota mirovine na temelju Ugovora HVO, postoji potreba što skorijeg osiguranja sredstava za isplatu ovih potraživanja njihovim korisnicima.
Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Neven Zelić predstavio je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2016. za razdoblje travanj – kolovoz 2016. Temeljem Odluke o koordinaciji aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje Europske unije i sustavnom praćenju razvojnih inicijativa i projekata od osobitog strateškog značaja, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske tromjesečno podnosi pisano izvješće Vladi Republike Hrvatske o napretku u provedbi reformskih mjera i s njima povezanih ključnih inicijativa i projekata. lako je propisana obveza tromjesečnog izvještavanja, ovim Izvješćem o provedbi Nacionalnog programa reformi 2016., a obzirom na promjene koje su se dogodile u sustavu vlasti obuhvaćeno je razdoblje od travnja do kolovoza 2016., s time da su uključene i pojedine mjere koje su planirane za izvršenje do kraja 2016., a po kojima je već bilo određenih aktivnosti. Na ovaj način definiranim obuhvatom izvještajnog razdoblja obuhvaćeno je ukupno razdoblje rada trenutne Vlade Republike Hrvatske na provedbi Nacionalnog programa reformi 2016. Predstojnik Ureda Neven Zelić kazao je da su Izvješćem opisane ključne izvršene aktivnosti, po reformskim mjerama vezano uz četiri ključna reformska područja i osamnaest reformskih potpodručja, a koje istovremeno podupiru i ispunjenje Preporuka Vijeća Europske unije po državama članicama za 2016. Aktivnosti koje zahtijevaju dodatne napore u provedbi reformskih mjera svakako su smanjenje fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, racionalizacija sustava i poslova javne uprave, kao i upravljanje ljudskim resursima, poboljšanje održivosti mirovinskog sustava, poboljšanje učinkovitosti sustava socijalnih naknada, usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada na razini strukovnog i visokog obrazovanja i dr. „Međutim, treba napomenuti da veći broj propisa koji je bio predviđen za donošenje u izvještajnom razdoblju nije mogao biti donesen zbog ograničenog djelovanja tehničke vlade“, zaključio je predstojnik Zelić.
Vlada je donijela i Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane. Radi se mješovitom međunarodnom ugovoru koji se sklapa unutar okvira Europske unije. Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač kazao je da je glavni cilj Sporazuma uspostava modernih i povlaštenih gospodarskih odnosa Europske unije s Kanadom kao značajnim strateškim partnerom kako bi se stvorile nove prilike za trgovinu i ulaganja, poboljšao pristup tržištu za robe i usluge te unaprijedila pravila o trgovini. Slijedom navedenog, za hrvatske gospodarstvenike koji su s Kanadom u prošloj godini ostvarili ukupnu robnu razmjenu u iznosu od 40 milijuna eura očekuje se povoljniji pristup kanadskom tržištu ne samo kroz niže carine, već uklanjanje prepreka koju prate odredbe o zaštiti ulaganja i olakšani pristup tržištu čime će se ojačati i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Pri tome je važno naglasiti da se Sporazumom neće izmijeniti europsko zakonodavstvo niti će se izmijeniti europski standardi.
izvor: vlada.gov.hr