Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, koju je organizirao Večernji list.
Vodeći stručnjaci iznijeli su presjek stanja i moguća rješenja u deset važnih područja koja čine okosnicu hrvatske ekonomije i društva, a to su demografija, obrazovanje, nacionalna sigurnost, politički sustav, poljoprivreda, energetika, ekologija, turizam, imidž i međunarodno pozicioniranje zemlje te odnos prema prošlosti. Cilj konferencije je dobiti odgovore na pitanje kakvu Hrvatsku trebamo.
Pozdravljajući sudionike skupa, premijer je zahvalio svima koji su pridonijeli da se ovakva konferencija o budućnosti Hrvatske organizira.
“Vidim Hrvatsku kao zemlju koja je utemeljena na našim tradicionalnim vrijednostima, zemlju ponosnih i samopouzdanih ljudi, Hrvatsku koja je obrazovana i moderna, koja radi i sve više je zaposlena i poduzetna, koja je izvrsna i konkurentna, sigurna i predvidljiva, solidarna i brižna, pomirena i tolerantna. Vidim Hrvatsku koja je europska i razumije globalni kontekst u kojem se pozicionira. Dragi prijatelji, vidim Hrvatsku s probuđenim optimizmom i nadom”, naglasio je premijer.
Izrazio je odlučnost u provođenju reformi te naglasio otvorenost socijalnom dijalogu. Spomenuo je i Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću rekavši da Hrvatska zbog objektivnih okolnosti, velikosrpske agresije, devedesetih godina nije imala raspravu o toj temi, odnosno preskočila ju je. Prevladavanje takvih ideoloških podjela omogućit će društvu da se koncentrira na budućnost, rekao je Plenković. Naglasio je kako ova Vlada potiče poduzetnike, ali i ohrabruje izvoznike koji su izuzetno važni za ukupnu sliku gospodarstva. Glede javnog financija, dodao je, dobri su makroekonomski pokazatelji, a smanjen je i proračunski deficit.
Prema njegovom mišljenju, demografija je ključna tema i kapitalno pitanje hrvatske budućnosti. U jednom desetljeću izgubili smo više od 150 tisuća ljudi. Takvi negativni učinci utječu na sve aspekte hrvatskog društva, a ako ih povežemo s pitanjem iseljavanja, jasno je da je ta tema prioritet koji će biti s nama desetljećima, a ne samo godinama, rekao je Plenković. “Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi, koji će svoje ambicije moći ostvariti u svojoj domovini. Ona poruka koju šaljem kao predsjednik Vlade je poruka stabilnosti, snage, ustrajnosti, ali i optimizma. To me vodi, optimizam, to mi se čini da nam fali. Moja je zadaća da pokrenemo i optimizam jer samo s njim možemo rješavati zadaće koje su pred nama, rekao je premijer Plenković.
Naš temeljni cilj gospodarskog rasta i zapošljavanja mora biti i stabilan i trajan, održiv. Dakle, ne ad hoc trendovi nego trajan gospodarski rast. Stoga ohrabruje rast BDP-a u 2016. – 3,4 posto u zadnjem kvartalu, što je najbolji rast nakon niza godina. Veseli nas rast industrijske proizvodnje i izvoza. Tu posebno smatram da ova Vlada ne samo da potiče poduzetnike nego i ohrabruje naše izvoznike koji su izrazito važni za ukupnu sliku hrvatskoga gospodarstva. Glede javnih financija, dobri su makroekonomski pokazatelji. Prvi put je smanjen udio javnog duga u BDP-u na 83,9 posto u 2016. Proračunski deficit je smanjen. Vidjet ćemo konačne statistike, bližimo se, po mom sudu, a i u analizama Ministarstva financija, skoro do samo 1 posto. Radimo na uklanjaju parafiskalnih i drugih administrativnih nameta, rasterećujemo hrvatsko gospodarstvo. Izdvojili smo više nego ikada do sada za mjere zapošljavanja – 1,5 milijardi kuna europskih i hrvatskih sredstava za 9 precizno grupiranih i definiranih mjera koje moraju povećati stopu zaposlenosti u hrvatskom društvu, osobito onih koji su trajno nezaposleni, onih koji su mladi i osoba s invaliditetom. Sve je to povezano s nastavkom strukturnih reformi i aktivacijom državne imovine, izradom cjelovitoga Nacionalnog programa reformi te Plana konvergencije u okviru Europskog semestra, posla koji će Vlada dovršiti do travnja ove godine i čiju ćemo realizaciju pratiti svakih dva tjedna na sjednici Vlade. Puno intenzivnije i strože nego što je to danas. Nastavit ćemo i ključne infrastrukturne projekte – izgradnju Pelješkog mosta, LNG terminal – kao i druge energetske projekte. Ulaganja u turističkom sektoru planiraju se u 2017. na 800 milijuna eura. Ako već turizam sudjeluje sa 18 posto u našem BDP-u, onda je ključno da upravo tu granu koja nam donosi velike prihode potaknemo i podržimo u njenim aktivnostima.
Kad je riječ o ravnomjernom regionalnom razvoju, tada Hrvatsku gledam istim očima od Vukovara do Dubrovnika, od Međimurja preko Like do Istre. Hrvatska nije samo Zagreb. I zato je moja Vlada odlučila detaljno pristupiti „Projektu Slavonija“ u partnerstvu s pet slavonskih županija, s projektima koji će ukupno iznositi oko 2,5 milijarde eura. I to u pogledu poljoprivrede, ruralnog razvoja, infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva i mjera za suzbijanje procesa iseljavanja, kazao je premijer.
Uz njega su na konferenciji sudjelovali ministar financija Zdravko Marić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, ministar turizma Gari Cappelli, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.