Do 8. srpnja otvoren je poziv za iskaz interesa za projekte u području mikroelektronike Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Radi se o inicijativi HGK i njezine Grupacije za mikroelektroniku i poluvodiče za uključivanjem hrvatskih tvrtki u program Važni projekti od zajedničkog europskog interesa, poznatiji kao IPCEI, koja je ostvarena zahvaljujući koordinaciji sa Stalnim predstavništvom RH pri EU i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.
Poziv obuhvaća dizajn, razvoj i proizvodnju procesa, čipova, poluvodičkih podloga i srodnih tehnologija i prilika je da i hrvatske tvrtke daju svoj doprinos u problemu nedostatka čipova i smanjenju ovisnosti o uvozu iz Azije, tj. ostvarenju Industrijske strategije EU.
Danas rijetko koji uređaj ne uključuje čipove, a samo se u prosječnom automobilu nalazi između 50 i 150 čipova. Kada je pandemija zatvorila pogone, zaustavljena je proizvodnja čipova. No, dvosjekli mač pandemije je istovremeno povećao potražnju za uređajima. Nakon ponovnog otvaranja pogona i znatno povećane potražnje, mnoge su se industrije suočile s nestašicom čipova. Moguća rješenja sastoje s jedne strane razvojem mikroelektronike nove generacije, ali isto tako i povratkom te jačanjem proizvodnje u Europi, tzv. re-shoring.
„Prilika za hrvatske tvrtke u sklopu IPCEI-ja leži u novim tipovima dizajna i korištenju novih vrsta naprednih materijala. Radi se o značajnim sredstvima koji mogu pomoći da Europa ne kaska za Azijom i SAD-om u ovom segmentu,“ rekao je predsjednik Grupacije za mikroelektroniku i poluvodiče HGK Srđan Kovačević iz tvrtke Orqa, koja je nedavno sklopila sporazum o suradnji s osječkim FERIT-om i zagrebačkim FER-om za dizajn specijaliziranog čipa za bespilotne sustave.
Jedan od temelja za rješavanje problema u dobavnim lancima za čipove je i Chips Act, gdje je HGK kontaktna točka. „Poduprli smo izradu virtualne platforme gdje bi malim i srednjim tvrtkama bili dostupni softveri za projektiranje čipova te uspostavu centara kompetentnosti za povećanje broja dobro školovanih dizajnera. Tu smo se snažno zalagali da relevantna regulativa uključi i ostale ne-digitalne tehnologije i alternativne materijale, ne samo silicij,“ rekla je poslovna tajnica Grupacije i samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šutina.
Inače, Hrvatska je 2020. bila među prvim potpisnicama Deklaracije o europskoj inicijativi za procesore i poluvodičke tehnologije kojom se poziva na ulaganje oko 145 milijardi eura u poticanje razvoja europskog sektora mikroelektronike i poluvodiča u sljedeće dvije do tri godine, što je i do 20 posto Europskog programa za oporavak i otpornost.