Hrvatska socijalno liberalna stranka uputila je priopćenje s osnovnim primjedbama na tekst programa reformi koje su ovih dana u proceduri u Hrvatskom saboru. Prenosimo tekst HSLS-ovih primjedbi u cijelosti:
Porezni sustav
Ne treba snižavati stopu poreza na dobit, nego obvezu plaćanja poreza na dobit vezati uz isplatu dobiti. Ako poduzetnici ostavljaju dobit u poduzeću, ne treba ni država uzimati porez na nju. To bi pomoglo jačanju kapitalne osnove inače duboko potkapitaliziranih gospodarskih subjekata. Na taj način dokinule bi se i besmislene regule o poreznim olakšicama kroz koje su porezni organi prinuđeni nepotrebno arbitrirati o investicijskim odlukama i politici zapošljavanja poduzeća koja koriste olakšice.
Ne smanjivati najveću stopu poreza na dohodak s 40 na 36 posto. Porezno opterećenje će se dovoljno smanjiti povećanjem neoporezive osnovice i podizanjem poreznih razreda tako da se najviša stopa primjenjuje na iznose slične onima u nama konkurentskim ekonomijama.
Što se tiče minimalne plaće koja je sada 3.120,00 kn svakako ju treba povećati barem na 3.800,00 kn. Na tome tragu je i sindikat, opravdano. Porez na promet nekretnina ne treba smanjiti s 5 na 4 posto, nego ga treba ukinuti, a iznose koji su namicani tim porezom pretočiti u komunalnu naknadu, odnosno porez na nekretnine. Ne treba oporezovati i stjecanje i vlasništvo nad nekretninama. Slično bi trebalo napraviti i s transformiranjem komunalnog i vodnog doprinosa u komunalnu i vodnu naknadu. Na taj bi se način poticale investicije.
Predložena smanjenja navedenih poreznih stopa nisu spektakularna, a koštaju. eprezentiraju pristup: svugdje pomalo, nigdje dovoljno.
Ne bi trebalo ni najavljivati smanjenje PDV-a. Ta je mjera teško kompromitirana više puta kroz predizborna obećanja koja nikad nisu realizirana. Neće to biti ni ovaj put. To je najizdašniji, najjednostavniji i najneselektivniji porez. Njegovim smanjenjem najviše profitiraju najveći potrošači, a to nisu oni najpotrebitiji.
Rješavanje problema blokiranih računa
Najavljeno uvođenje moratorija na ovrhe dužnika RBA zadruge predstavljalo bi diskriminatorni akt, koji, uostalom, i nije u nadležnosti izvršne niti zakonodavne vlasti. Ako se radi o ilegalnoj aktivnosti, kako se tvrdi, to će sudovi odlučiti, a tužba na utvrđenje te činjenice više je nego dovoljan razlog da sud donese odluku o odgodi ovrhe.
Ne izuzimati jedinu nekretninu od ovrhe! To je populistička mjera koju su zagovarali bivši i aktualni PRH. Ona je štetna iz više razloga:
– štiti nekretninu, a ne dužnika,
– onemogućava dobijanje kredita za kupnju prve nekretnine novim interesentima,
– nepravedna je prema podstanarima (njih se može izbaciti iz unajmljenih stanova).
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Izmjenom Programa ruralnog razvoja želi se potaknuti razvoj malih i srednjih poduzetnika. Zašto ne i velikih? Zašto državna poljoprivredna politika ne bi bila neutralna u pogledu na veličinu poduzetnika, a favoribilna u odnosu na njihovu efikasnost i konkurentnost u poljoprivrednoj proizvodnji?
Na ovaj način, manje ili više prikriveno, poljoprivreda se tretira kao socijala. Dok je država bude tako tretirala veliki broj poljoprivrednika će i biti socijalno ugroženo.
Zdravstvena zaštita
„Privatnim zdravstv. ustanovama omogućit ćemo sklapanje ugovora s HZZO-om i pružanje usluga sranim korisnicima posredstvom HZZO-a.“ – Privatnim ustanovama i danas je omogućeno sklapanje ugovora s HZZO-om. Kakvu bi ulogu trebao imati HZZO u odnosu stranca pacijenta i privatne zdravstvene ustanove?
Ravnomjeran razvoj turizma i povećanje zaposlenih kroz turistički sektor
Osiguranje kvalitetnih kadrova unaprijeđenjem obrazovnog sustava neće biti od velike koristi, jer kvalitetni turistički djelatnici masovno odlaze raditi u inozemstvo. Od puno veće koristi bi bilo kvalitetnije nagrađivanje radnika. Zbog toga bi trebalo smanjiti PDV na usluge u turizmu na 10% i time omogućiti poslodavcima u turizmu da povećaju plaće zaposlenika.
Odmor u Hrvatskoj dostupan svima
Regres za GO je recidiv iz socijalizma kad se država bavila svime pa i organizacijom odmora. Vaučere bi koristili relativno imućniji tako da bi to bilo izvrtanje socijalne politike.
Energetika
Uvođenjem snižene stope PDV-a na isporuku električne energije veći benefit će imati oni koji troše više energije. To su imućniji građani pa bi ova mjera njima apsolutno više donosila nego onima zbog kojih se uvodi. Bolji i manje opterećujući za proračun bio bi model po kojem bi se socijalno ugroženima subvencionirala cijena određene količine potrošene energije.
Poglavlje koje govori o uvozu el. energije nije potrebno. To i danas funkcionira, a samo spominjanje omogućava konkurentima manipulaciju i predstavljanje tog stava kao zalaganje za nastavak uvozne ovisnosti.
Strateški infrastrukturni projekti
Trebalo bi izbaciti dovršetak i izgradnju autoceste do Dubrovnika, jer se to neće moći financirati korištenjem EU fondova kao što je navedeno. Hrvatska je pokrivena autocestovnom infrastrukturom iznad EU prosjeka i to neće biti moguće financirati sredstvima EU, a vlastitih sredstava nemamo za financiranje još dugo neisplativih prometnih pravaca.
Reindustrijalizacija
Kako se država planira uključivati u proces nabave sirovina? To je burzovna roba i svaki prerađivač lako ih može nabaviti. To, kao i više sličnih deklariranja, predstavlja nepotrebno guranje države u posao gospodarskih subjekata.
Slična je situacija s podrškom farmaceuta kroz osiguranje povoljnog kreditiranja. Oni se već sad na tržištu zadužuju po povoljnijim uvjetima od onih po kojima HBOR kreditira.
Što se tiče male brodogradnje bilo bi dobro izostaviti je iz programa, jer se izlažemo riziku da konkurenti potegnu kontra argumentaciju iz mandata gospođe Kosor kad je povećanjem trošarina na manja plovila ta djelatnost bačena na koljena.
Pravna sigurnost
Kako bilo tko izvan sudske vlasti može obećati ujednačavanje sudske prakse. To je ovlast i dužnost Vrhovnog suda, odnosno viših sudskih instanci općenito.
Borba protiv kriminala i korupcije
Nelogično je spajati planirani Visoki kazneni sud s Visokim prekršajnim. Time bi jednu visoku sudsku instancu doveli u apsurdan položaj da se bavi revizijom postupaka za teška kaznena djela i u drugom stupnju odlučuje o žalbama za minorne prekršajne postupke.