Jedan od ovogodišnjih laureata, odnosno dobitnika nagrada i priznanja Grada Slavonskog Broda je i prof. dr. sc. Damir Matanović, dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti osječkog Sveučilišta. Nagrada Grb Grada prof. dr. Matanoviću dodijeljena je za dugogodišnji kontinuirani stvaralački i znanstveni rad, zalaganje i osobitu moralnu potporu, trajno prijateljstvo te pomoć i sudjelovanje u osobito vrijednim razvojnim projektima, programima i poslovima na dobrobit grada Slavonskog Broda, njegovih građana i opće dobro.
Iako nije rođeni Brođanin (rođen je 1970. u Vinkovcima), profesor Matanović je svoj cijeli radni vijek posvetio znanstvenom istraživanju povijesti Slavonskog Borda, napisavši četiri knjige i 30-ak znanstvenih radova. Predsjednik je Fonda Dragutina Tadijanovića u Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predsjednik Savjeta za razvoj Veleučilišta u Slavonskom Brodu i predsjednik nevladine udruge Inicijativa građana u lokalnoj zajednici. Savjetodavnim radom iskazao se na Veleučilištu u Slavonskom Brodu, a svojim trudom, radom i zalaganjem uvelike doprinio osnivanju i Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Bio je to i povod za razgovor s dekanom Matanovićem koji otkriva da ga je ovo veliko priznanje Grada Slavonskog Broda zaista iznenadilo. Rekao bih da je ova nagrada rezultat mog znanstvenog rada vezanog uz sam Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti odnosno dislocirani studij u Slavonskom Brodu. Nekako bih volio više da je to vezano uz moje knjige, jer evo ove godine izašla je moja četvrta knjiga u kojoj značajan dio zauzima tema Slavonski Brod, odnosno Brod na Savi. Ali, raduje me da sam doprinio i drugim stvarima, kaže prof. dr. Matanović, koji je, podsjetimo, autor i programa ‘Living Histroy’, odnosno programa ‘Oživljene povijesti Tvrđave Brod’, koji ima već višegodišnju prepoznatljivost u turističkom i kulturnom životu grada.
Mislim da je ipak važnije od svega da bismo svi mi mogli dati nešto više nego što inače dajemo za boljitak svoga grada. Slavonski Brod je prekrasan grad i lijepo mjesto za život, i trebamo svi dati svoj doprinos daljnjem napretku. To bi bila i moja poruka i mlađim generacijama kojima ostavljamo grad u naslijeđe, ali i onima starijima koji još žive u ovom gradu i koji mu mogu još štošta dati, kaže prof. Matanović.
Novi studij kineziologije bit će ‘pun pogodak’, moguć već i slijedeće akademske godine
Potvrdio je da se na razini osječkog Sveučilišta pripremaju tri nova studija – kineziologija, sportska medicina i studij medijatora u kulturi, ali i ekskluzivno otkrio da je u suradnji s partnerskim Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu u planu i pripremi studij tehničkog odgoja. Novi studij tehničkog odgoja koji planiramo u suradnji sa Strojarskim fakultetom dio je kontinuiranog rada znanstvene zajednice na poboljšanju i razvoju akademske strukture u Slavoniji. Dajemo sve od sebe da vidimo što nedostaje, kakvi su interesi i da nešto novo i potaknemo. Što se tiče studija kineziologije, to je očito pun pogodak, što se vidi i po otporima interesnih skupina ali i po brojnim pozivima mladih među kojima postoji ogroman interes. Da imamo kvotu od 500 studenata bez problema bismo ih sve upisali. Računamo da će redoviti studij kineziologije krenuti akademske godine 2017/2018., iako postoji mogućnost da kao izvanredni studij ide već naredne 2016/2017 godine, rekao nam je prof. dr. Matanović.
Slavonski Brod treba imati Sveučilište
Izrazio je nadu da će novoosnovano Sveučilište u Slavonskom Brodu zaživjeti i dobiti potporu i Ustavnog suda jer, kako kaže, Slavonski Brod definitivno treba imati i zaslužuje svoje sveučilište, ne samo na osnovu veličine, nego i ljudima koji su postigli puno, a ujedno bi to značajno potaknulo daljnji gospodarski napredak Slavonije.
Govoreći o kurikularnoj reformi obrazovanja, dr. Matanović ističe da je na njegovoj izradi radilo i nekoliko suradnika s njegovog Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, među kojima i prodekanica za razvoj doc. dr. Emina Berbić Kolar, te smatra da je tu reformu definitivno potrebno što prije primijeniti u praksi, jer, kako kaže to nije reforma školstva, nego reforma cijelog društva i možda upravo zbog toga i ima toliko otpora.
Tekst: Ivica Vlašić
foto: Mihaela Deanović, Nikola Knežević