SLAVONSKI BROD – Dobra je budućnost pred novom generacijom učiteljica i učitelja u Hrvatskoj – poručio je prof. dr. sc. Damir Matanović, dekan Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku sa svečane promocije 65 diplomanata dislociranog učiteljskog studija u Slavonskom Brodu, kojima je dodijelio diplome i akademske titule na svečanosti u četvrtak 9. lipnja.
Svoj optimizam dekan Matanović temelji prije svega na pozitivnom trendu zapošljavanja u prosvjeti koji potvrđuju i podaci s burze rada, posebno u zemljama Europske unije, u kojima su naši odgojitelji i učitelji u predškolskom i osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju iznimno cijenjeni. „U Njemačkoj vape za stručnim prosvjetnim kadrovima iz Hrvatske, a mi kao Fakultet imamo poslovnu suradnju s dvije tvrtke, jednom iz Münchena i jednom iz Berlina, gdje zaista, rekao bih žude za našim magistrima predškolskog odgoja i obrazovanja. Mi im kao opciju dajemo da sami izaberu, nadajući se ipak da neće otići u svijet, nego da će naći posao u Hrvatskoj. Dosta ih je nažalost već otišlo izvan domovine, tako smo šrošle godine imali naše studente koji su posao pronašli čak u Pekingu, Hanoiu, u Brazilu, u brojnim europskim gradovima. Izuzetno je zanimljivo kad dobijemo pismo čak iz Hanoia gdje traže informacije o našim studentima“, kaže prof. Matanović.
U kontekstu nove kurikularne reforme, koju potpuno podržava, čak ju smatra reformom cijelog društva, a ne samo obrazovanja, dekan Matanović ocjenjuje da je pred novom generacijom učitelja veliki izazov brzorastućih trendova u obrazovanju, obzirom da su oni educirani po starom kurikulumu, a morat će primjenjivati nešto što će značiti praksu u narednih nekoliko desetljeća. „Mi smo se trudili da naši studenti imaju otvoreni studij u kojemu će oni moći biti kreativni i slobodno izražavati svoje stavove, a to je ono što je zapravo i srž reforme obrazovanja. Ako se ona provede, naša će djeca biti poput sadašnjih njemačkih vršnjaka“, optimističan je prof. Matanovć.
Na dislociranom slavonskobrodskom studiju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti ove je akademske godine diplomiralo 22 magistara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, 42 magistara orimarnog obrazovanja i jedna diplomirana učiteljica s pojačanim nastavnim kurikulumom povijesti. „Za svakog od njih imam neku lijepu priču koju sam i kao profesorica i mentorica, ali i kao prijateljica s njima proživjela i jako sam zadovoljna i sretna. Uglavnom su tu djevojke pa je onda i element emocija dosta snažan. Uvjerena sam da će svi oni biti jako dobre učiteljice i učitelji, nadam se da će pronaći radno mjesto u Hrvatskoj i napredovati u svom radu“, naglasila je prodekanica prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar.
Rebeka Šipura (Vetovo, Požega) novopečena je magistra primarnog obrazovanja. Kaže kako je zaista sretna što ima priliku raditi ono za što se i obrazovala, a to je rad s djecom koji ju je oduvijek privlačio, a planira daljnje usavršavanje. Smatra da prosvjetari danas u Hrvatskoj za svoj rad nisu dovoljno cijenjeni, a oni su, kaže, doslovno stupovi društva.
Mladen Mitrović iz Slavonskog Broda također je upravo magistrirao primarno obrazovanje. Zadovoljan je studijem u kojemu je uložio puno truda, rada i vremena, ali, naglašava, isplatilo se. Trenutačno je na ‘stažiranju’ u osnovnoj školi i zadovoljan je, vjeruje u dobru budućnost obrazovanja u Hrvatskoj ali smatra kako bi trebalo smanjiti nastavno gradivo za sve učenike, koji, kaže, uče puno toga što im u realnom životu neće trebati.
Ivica Vlašić
