Tri kategorije koje u državnom proračunu strše su rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije. To su područja u kojima smo tražili mogućnosti kako korisnije i jednostavnije upotrebljavati državni novac”, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji Proračun zaokreta dodajući da se mora oprezno raditi na fiskalnoj konsolidaciji na način koji ne bi značajnije naštetio gospodarskom rastu.
Marić je najavio da prema Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, koje će biti predstavljene na ovotjednoj sjednici Vlade, ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, koji je bio nešto viši od 120 milijardi kuna, a da bi deficit proračuna trebao biti na razini od 3 posto BDP-a.
“Što se tiče same suštine rashodne strane proračuna, ukupna razina rashoda proračuna koja se financira iz takozvanih općih izvora, dakle poreza i doprinosa, neće prijeći ni prošlogodišnje izvršenje, dok će porast na ukupnoj stavci rashoda biti vidljiv u elementima EU sredstava”, izjavio je Marić. Pritom je kazao da ukupna razina rashoda proračuna za ovu godinu ne bi trebala biti veća od plana za 2015. godinu, dapače da bi se trebala i nešto smanjiti, ali da će detalje otkriti tek u četvrtak na sjednici Vlade na kojoj će biti predstavljene Smjernice.
“Namjera je da se i na stavkama materijalnih rashoda i subvencija traže određeni elementi ušteda i racionalizacija kako bi ispunio taj zacrtani cilj. Postoje određene kategorije rashoda koje po svom automatizmu moramo planirati u većem iznosu u odnosu na prošlu godinu. To su naša uplata u proračun EU, rashodi za kamate, sredstva za indeksaciju mirovina i dr., a to je sve skupa iznos od preko 2,5 milijarde kuna i znači za taj iznos mi moramo naći, odnosno našli smo uštede kako bismo vratili ukupnu rashodnu stranu proračuna na maksimalnu razinu prošle godine”, rekao je ministar Marić.
Nužnost strukturnih reformi
Guverner HNB-a Boris Vujčić tijekom konferencije rekao je da “nema te monetarne i fiskalne politike koja može biti uspješna u ekonomiji koja ima lošu strukturu, u kojoj imate gomilu prepreka za poslovanje, u kojoj imate neefikasno strukturiranu državnu upravu i javna poduzeća, neefikasni sustav obrazovanja i niskoproduktivni sustav zdravstva, ogromne probleme bilanci privatnih poduzeća, loše korporativno upravljanje i u privatnim poduzećima i još cijeli niz problema, koji se ne može riješiti bez strukturnih reformi”.
Premijer Tihomir Orešković je u izlaganju naveo pet reformskih točaka. ‘Prva je aktiviranje pola milijarde eura ‘mrtvog kapitala’ u vlasništvu države kako bi se smanjio javni dug’, rekao je. Podsjetio je da se u sklopu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) raspolaže sa imovinom vrijednom 30 milijardi eura, među kojom je od 1.400 do 1.500 nekretnina, zatim neiskorištena zemljišta koja treba staviti u funkciju te 1.300 tvrtki u javnom sektoru.
Kao drugu točku je naveo stvaranje fonda za srednje i male poduzetnike, vrijednog oko pola milijarde eura, o kojem je već razgovarao s predstavnicima HBOR-a, HAMAG-a i bankama.
Treće je povlačenje 10,7 milijardi eura iz europskih fondova, što je, ocijenio je, ogroman potencijal, posebice u području turizma i infrastrukture. Najavio je kako će u svoj ured uvesti funkciju chief integration officera (CIO), koji će koordinirati rad i investicije u raznim gospodarskim sektorima.
Četvrta točka su investicije, a premijer Orešković je naveo da ulagači traže sigurnost i stabilnu poreznu politiku. Pritom je istaknuo da je LNG terminal strateški projekt ne samo za Hrvatsku nego i za Europu, a da su prilike za investiranje i turizam, infrastruktura i poljoprivreda.
Kao petu točku izdvojio je proračun, u kojem će se, kako je kazao, vidjeti reforme u javnoj upravi i zdravstvu, istaknuvši da je potrebno provesti pametne promjene.
Premijer je kazao kako bi volio vidjeti start up centre u gradovima u Hrvatskoj. ‘Ako hoću nešto otvoriti kamo da idem?’, pita se ističući da je to nešto što našoj zemlji treba i da bismo se trebali ugledati na primjere iz drugih zemalja. Istaknuo je kako će njegova Vlada smanjiti dug za 500 milijuna eruoa. Poručio je kako će se aktivirati državna imovina i privatizirati neke javne tvrtke.
izvori: vijesti.hr, dnevnik.hr, jutarnji.hr