Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvoj trećini 2016. godine izvezeno je i uvezeno više roba u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Izvoz vrijednosti 499 milijuna eura predstavlja povećanje od 5 posto, a uvoz od 785 milijuna eura povećanje od 6 posto. Uvoz i dalje raste brže od izvoza, razdoblje smo završili s negativnom bilancom od 286 milijuna eura, što je 7 posto lošije u odnosu na 2015., te ćemo uz ovaj tempo do kraja godine premašiti negativnu bilancu od jedne milijarde eura. Najviše uvozimo meso, proizvode na bazi žitarica i škroba, hranu za životinje, voće, mlijeko i mliječne prerađevine, pića i alkohol, kakao i prerađevine, povrće te masti i ulja
“Proteklih 25 godina u Hrvatskoj raste uvoz i izvoz roba, uvoz je narastao 6,8 puta, a izvoz 5,8 puta“, ističe pomoćnica direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić. Poručuje kako su nužne investicije u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije te unapređenje domaćeg poslovnog okruženja kako bismo više trošili hrvatske proizvode i zadržali proizvodnju kod kuće.
„I dalje najviše zabrinjava situacija na našem lokalnom tržištu u sektorima mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa. Vrijednost uvezenog mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda nije značajno promijenjena u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no prosječne uvozne cijene mlijeka pale su za 10 posto, sira za 14 posto, a svinjskog i peradarskog mesa za 5 posto te niske cijene pritišću domaću primarnu proizvodnju i prehrambenu industriju,“ istaknula je Jurišić te pojasnila kako rastu konkurentskog pritiska doprinosi niska kupovna moć domaćeg stanovništva te visoki izdaci za hranu i pića u strukturi potrošnje kućanstava od gotovo 30 posto, što za posljedicu ima kupnju proizvoda nižih cjenovnih kategorija koji mahom dolaze iz EU članica, posebno mlijeko, sir, meso te pekarski proizvodi.
„Promatrajući tržišta, možemo konstatirati kako izvoz jača u članice EU, a pada u CEFTA zemlje,“ kazala je Jurišić.