Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine. Pritom dinamiku njegova pada determinira smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija (banaka), čiji dug na godišnjoj razini kontinuirano pada od svibnja 2012. godine te smanjivanje duga opće države, čiji je kontinuitet jasno izražen od ožujka prošle godine.
Riječ je o nastavku relativno snažnog razduživanja bankarskog sektora koje se posljednji 21 mjesec odvija po dvoznamenkastim godišnjim stopama pada budući da i dalje niska razina kreditiranja i jačanje financiranja na domaćem tržištu i u domaćoj valuti omogućuju smanjivanje inozemnih obveza financijskih institucija. Istodobno niži proračunski manjak, odnosno čak i proračunski višak opće države u prvom polugodištu ove godine, smanjuje potrebu financiranja države, što uz snažniju orijentaciju države na financiranje na domaćem tržištu rezultira smanjenjem razine njezina inozemnog duga. U takvim je okolnostima na kraju prvog polugodišta ove godine bruto inozemni dug iznosio 40,4 milijarde eura, što je 3,1 milijardu eura ili 7,0% manje nego na kraju prvog polugodišta prošle godine, pri čemu je smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija za 19,7%, dug opće države za 8,3% i dug ostalih domaćih sektora za 7,2%, dok je istodobno povećan dug središnje banke za 6,1% i dug na temelju izravnih ulaganja za 5,7%. Time je udio bruto inozemnog duga u BDP-u spušten na oko 85,3%, a sama razina duga na veličinu koja je bilježena pri kraju 2008. godine.
U prvih šest mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 1,3 milijarde eura, pri čemu su smanjeni dugovi opće države (za 974,2 milijuna eura), ostalih domaćih sektora (za 348,4 milijuna eura) i drugih monetarnih financijskih institucija (za 204,2 milijuna eura), dok je istodobno povećan dug središnje banke za 136,5 milijuna eura (uglavnom zbog ulaganja dijela međunarodnih pričuva u obratne repo poslove) i dug na temelju izravnih ulaganja za 104,6 milijuna eura. U odnosu na kretanja u prvom polugodištu prošle godine, ove se godine ipak bilježi usporavanje razduživanja bankarskog sektora te nešto veće razduživanje države i tvrtki koje se sve više orijentiraju na domaće financijsko tržište, ublažavajući time rizike povezane s inozemnim zaduživanjem.
Slične tendencije kretanja bruto inozemnog duga očekujemo i u narednom razdoblju s obzirom na nastavak fiskalne konsolidacije države i, u okolnostima vođenja ekspanzivne monetarne politike, zadržavanje povoljnih uvjeta financiranja na domaćem tržištu. Stoga do kraja godine očekujemo spuštanje udjela bruto inozemnog duga u BDP-u na razinu od oko 83%, što će pozitivno utjecati na smanjivanje tečajnih i ostalih rizika povezanih s inozemnim zaduživanjem te stoga i na vrlo vjerojatno skoro povećanje kreditnog rejtinga zemlje.