Kao što su već podaci o kretanju BDP-a za prva tri kvartala najavljivali, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci zabilježen je dinamičan rast robnog izvoza od 13,7%, ali s druge strane na godišnjoj razini znatno raste i uvoz.
Rast izvoza u znatnoj je mjeri omogućen povoljnim globalnim kretanjima, pogotovo stabilnim rastom Europske unije, dijelom i oporavkom cijena pojedinih sirovina na globalnom tržištu, ali i većom orijentacijom poduzetnika na izvoz. Treba napomenuti i značajan efekt trgovine robama inozemnog podrijetla na rast izvoza, ali takva trgovina istodobno djeluje na rast uvoza, pa je njezin efekt na saldo robne razmjene u konačnici tek blago pozitivan.
U takvim uvjetima većina djelatnosti bilježi rast vrijednosti izvoza, a najveći utjecaj na rast ukupnog izvoza tijekom prvih devet mjeseci imali su izvoz farmaceutskih proizvoda, izvoz proizvoda naftne industrije te izvoz metala. Pritom je izvoz naftnih derivata i metala bio pod znatnim utjecajem navedenog rasta cijena, pri čemu je Brent cijena sirove nafte u prvih devet mjeseci u prosjeku bila 21,5% niža nego u devet mjeseci prošle godine.
Tek je nekoliko djelatnosti istodobno zabilježilo značajniji pad vrijednosti izvoza, ali su na takva kretanja kod proizvoda prehrambene industrije i izvoza gotovih metalnih proizvoda u velikoj mjeri utjecali vrlo dobri izvozni rezultati u prošloj godini. Stoga je proizvodnja namještaja bila jedina djelatnost koja nakon blagog pada vrijednosti izvoza u prošloj godini i u ovoj godini bilježi daljnji pad.
Vrijednost uvoza povećana je za 11,4%, djelomično kao posljedica rasta domaće potražnje, dijelom kao posljedica rasta izvoza, a dijelom zbog navedenog rasta cijena. Tako je najviše povećana vrijednost uvezene sirove nafte i naftnih derivata, a potom prehrambenih proizvoda te motornih vozila. Premda je rast izvoza bio dinamičniji, zbog i nadalje znatno veće vrijednosti uvoza od izvoza robni je deficit u devet mjeseci na godišnjoj razini povećan za 7,8%, odnosno za 3,4 milijarde kuna.