Na prvoj sjednici nakon prijevremenih parlamentarnih izbora tehnička je Vlada usvojila izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovini ove godine, za koje je tehnički ministar financija Zdravko Marić kazao da je iznad očekivanja, a predsjednik Vlade Tihomir Orešković je istaknuo da su to najbolji rezultati od 2008. godine.
“U prvoj polovini ove godine manjak proračuna konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, iznosio je 518 milijuna kuna ili 0,2 posto, a deficit državnog proračuna 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, što je 5 milijardi kuna manji nego u istom razdoblju lani. Dugo nismo vidjeli ovako nizak deficit, odnosno gotovo uravnotežen proračun“, kazao je ministar Marić, ističući da će i „do kraja godine proračun držati maksimalno pod kontrolom“. Dodao je da očekuje nastavak takvih kretanja pa bi Hrvatska mogla iduće godine izaći iz Procedure prekomjernog deficita, dok bi rejting agencije mogle poboljšati kreditni rejting zemlje.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvoj su polovini ove godine ostvareni na razini od 56,3 milijarde kuna, dok ukupni rashodi za prvo polugodište iznose nešto manje od 58,7 milijardi kuna. U usporedbi s prvom polovinom prošle godine, prihodi su povećani za više od 10 posto, rashodi su rasli za oko 0,4 posto, odnosno praktički su zamrznuti na prošlogodišnjoj razini, unatoč nekim stavkama koje nisu bile planirane, poput troška upravo završenih parlamentarnih izbora, rekao je ministar financija.
Rast prihoda u prvom polugodištu Marić je prvenstveno pripisao višim poreznim prihodima, ali i značajnom rastu prihoda od pomoći, posebno od boljeg korištenja fondova EU. Porezni su prihodi, naime, u prvom polugodištu rasli za 8,1 posto, na 34,3 milijarde kuna, pri čemu od PDV-a u proračun uplaćeno 1 posto više nego lani, odnosno 20,5 milijardi kuna, od poreza na dobit 4,2 milijarde kuna ili 21,7 posto više, a poreza na dohodak 1,2 milijarde kuna ili 21,5 posto više. Ono što ohrabruje, rekao je Marić, podatak je o prihodima od pomoći ostvarenima na razini od 4,2 milijarde kuna ili 52,5 posto višoj nego lani, a kao rezultat bolje iskorištenosti sredstava EU fondova.
Na strani proračunskih rashoda, pak, najveća su stavka naknade građanima – 22,6 milijardi kuna, od čega 18,4 milijarde kuna čine rashodi za mirovine, koji su rasli za 146,6 milijuna kuna prema lani uslijed indeksacije i većeg broja umirovljenika. Istodobno se bilježi smanjenje materijalnih rashoda. Primjerice, troškovi za usluge manji su za 157,7 milijuna kuna, za materijal i energiju za 105,7 milijuna kuna, a ostali materijalni rashodi za 105,3 milijuna kuna, pa je tako na razini cijelog polugodišta njihovo ostvarenje oko 5,5 posto manje od prvotnog plana i iznosi 12,6 milijardi kuna. Nešto su niži, za 443,9 milijuna kuna, i financijski rashodi, većinom kamate na dug, koji su do kraja lipnja iznosili 5,4 milijarde kuna.
Premijer Orešković je na predstavljene podatke kazao da su to najbolji rezultati od 2008. godine. „Stegli smo remen i to je dalo rezultata“, istaknuo je te dodao da su dobrim rezultatima pomogli i rast BDP-a, rasti investicija i bolje povlačenje sredstava iz EU fondova. Pritom je izrazio nadu da će dobre rezultate prepoznati i rejting agencije i konačno poboljšati rejting Hrvatskoj.
Na samom početku sjednice premijer Orešković je čestitao partnerima, ministrima iz MOST-a i HDZ-a, na postignutim izbornim rezultatima. “Nadam se da će se Vlada što prije formirati, da će se što prije krenuti s reformama i iskoristit sve što je do sada pripremljeno”, rekao je Orešković.