U petak 22. ožujka na rasporedu je objava revizije rejtinga od strane agencije S&P, a kako se hrvatski kreditni rejting kretao kroz povijest i zašto je pitanje trenutka kada će RH povratiti investicijski rejting, pogledajmo u nastavku.
Kreditni rejting predstavlja mišljenje agencije o kreditnom riziku zemlje odnosno procjeni da će dužnik u cijelosti i pravodobno podmiriti sve dospjele obveze. U tom smislu, nizak kreditni rejting signal je investitorima da se radi o povećanim ekonomskim i političkim rizicima vezanim uz ulaganje u tu zemlju, piše Jutarnji list.
Kreditni rejtinzi podijeljeni su u dva osnovna razreda: investicijski (10 razina) i špekulativni (12 odnosno 14 razina), a označavaju se simbolima, tj. slovima, brojevima ili njihovom kombinacijom.
Svoje prve ocjene kreditnog rejtinga Hrvatska je dobila u siječnju 1997., a sve tri agencije dodijelile su Hrvatskoj (minimalni) investicijski rejting. Uz iznimku agencije Fitch, koja je u travnju 1999. Hrvatskoj spustila rejting za jednu razinu te ga u lipnju 2001. ponovno vratila na početni BBB-, ostale su dvije agencije narednih petnaestak godina, uz povremene promjene izgleda (eng. „outlook”), Hrvatskoj kontinuirano dodjeljivale investicijski rejting.
Krajem 2012. S&P po prvi put spušta hrvatski kreditni rejting na spekulativnu razinu (BBplus), baš kao i Moody’s u veljači 2013. (Ba1), a naposljetku i Fitch u rujnu 2013. Od tada Hrvatska nema investicijski rejting, a zbog neprovođenja strukturnih reformi i prateće fiskalne nediscipline (veliki deficiti i rast javnog duga), u međuvremenu je došlo i do spuštanja rejtinga za još razinu.
No, iako je novi ciklus gospodarskog rasta – i to na zdravim osnovama, o čemu smo već više puta pisali – krenuo početkom 2015., a javne financije dovedene u red (već dvije godine imamo suficit proračuna opće države i pad javnoga duga), kreditne agencije iznimno sporo revidiraju hrvatski kreditni rejting naviše.
Tek početkom 2018. Fitch i S&P podižu za jedan stupanj hrvatski kreditni rejting tako da se danas nalazi na jedan stupanj do investicijskog (uz dodijeljene pozitivne izglede koji sugeriraju da bi uskoro moglo doći do vraćanja investicijskog rejtinga). Agencija Moody’s i dalje hrvatski kreditni rejting drži dva stupnja ispod investicijske razine.
Kreditni bi rejting zemlje, među ostalim, trebao u značajnoj mjeri utjecati na uvjete (cijenu) zaduživanja neke zemlje na međunarodnom tržištu kapitala. U tom smislu, zanimljivo je da se Hrvatska već nekoliko godina nalazi u situaciji u kojoj financijska tržišta hrvatske državne obveznice vrednuju kao da imaju nekoliko stupnjeva viši kreditni rejting!
izvor: seebiz.eu