Krajem travnja, Hrvatsku je pogodilo veliko zahlađenje praćeno mrazom te su nasadi voća, vinove loze i povrća u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj gotovo potpuno uništeni. Trenutna šteta u kojoj je stradalo od 90 do 100 posto predviđenog uroda voća te do 90 posto uroda grožđa i povrća, procjenjuje se na oko 105 milijuna eura. Osim u Hrvatskoj, ovo iznenadno zahlađenje uzrokovalo je dosad nezabilježene štete i u Mađarskoj, Sloveniji i Austriji.
Nakon prošlogodišnje krize uzrokovane ruskim embargom koji je još uvijek na snazi, a pogodio je europske proizvođače voća i povrća, ova elementarna nepogoda je novi udar te bi mogla značiti njihov kraj. Stoga je zastupnica Petir zatražila da se hitno pomogne pogođenim poljoprivrednicima.
Tražim od Europske komisije da financijski podupre poljoprivrednike pogođene elementarnom nepogodom i pozitivno odgovori državama članicama koje zatraže pomoć. Jedino tako možemo spasiti europsku proizvodnju voća i povrća te zaštititi europske potrošače od povećanja cijena do kojih bi moglo doći uslijed nedostatka domaće proizvodnje, rekla je hrvatska zastupnica Marijana Petir na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Zastupnica Petir je u svrhu procjene razmjera štete zatražila i informacije od kolega eurozastupnika iz Mađarske, Slovenije i Austrije, država članica koje su također pogodile velike nepogode uzrokovane zahlađenjem krajem travnja. Šteta uzrokovana nedavnim mrazom je u Austriji procijenjena na oko 200 milijuna EUR, a Mađarska je za ovu kriznu situaciju predvidjela 24 milijarde forinti (77 milijuna EUR).
Prema procjenama Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) i Kriznog stožera kojega je oformila HVZ, ukupne štete u voćarstvu Republike Hrvatske nastale uslijed mraza iznose 105 milijuna EUR. Procjenu su izradili članovi Hrvatske voćarske zajednice iz svih krajeva Hrvatske te članovi Kriznog stožera koji ima predstavnike u svim hrvatskim županijama. Nažalost štete će biti još i veće jer je neke dijelove Hrvatske prije dva dana pogodila i tuča.
Imajući u vidu obujam procijenjenih šteta u Hrvatskoj te u susjednim državama, pozvala sam zastupnike iz susjednih zemalja da zajednički nastupimo prema Komisiji. Oštećeni poljoprivrednici trebali bi se i obratiti Ministarstvu poljoprivrede RH jer isključivo o Ministarstvu ovisi stavljanje na raspolaganje sredstava iz Programa ruralnog razvoja iz mjere 5 – Obnavljanje prirodnog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, rekla je Petir.
Važno je i da hrvatski ministar poljoprivrede na Vijeću EU također nastupi zajedno s ministrima iz drugih država članica koje su pretrpjele štetu kako bi s više strana potaknuli mjerodavne na pronalaženje rješenja za ovu strašnu krizu u sektoru voćarstva.