Tržišta zemalja Jugoistočne Europe, naša tržišta, zajedno zauzimaju svega 6,5 % tržišta Europe i zato moramo raditi na internacionalizaciji poslovanja te na zajedničkome nastupu. Upravo je komorski investicijski forum idealna platforma za suradnju kako bismo povezali svoja gospodarstva i tako osigurali provedbu strateških infrastrukturnih projekata. Onih projekata u koje moramo uključiti svoje članice, gospodarstvenike, da bismo im omogućili znatno brži gospodarski razvoj, a u konačnici i ostvarili strateške interese naših zemalja i EU, poručio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na sastanku predsjednika gospodarskih komora Komorskoga investicijskog foruma zemalja Jugoistočne Europe u HGK.
Konferencija je okupila predsjednike i potpredsjednike svih gospodarskih komora iz zemalja susjedstva i Turske kako bi zajednički radili na pripremi projekata za izgradnju bolje budućnosti i gospodarske suradnje u svim tim društvima i zemljama.Cilj Komorskoga investicijskog foruma i cjelokupnoga Berlinskog procesa jest pretvoriti susjedstvo Europske unije u zonu stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog napretka kako bi se zemljama susjedstva dala europska budućnost.
Svjesne problema, upravo su gospodarske komore oduvijek bile te koje su, kada možda politika i nije imala sluha za gospodarstvo, otvarale vrata i zagovarale slobodu kretanja ljudi i roba, rekao je Burilović te istaknuo da su zemlje susjedstva povijesno, zemljopisno i interesno naše značajno tržište na kojem i dalje želimo i trebamo biti prisutni. Hrvatska i Slovenija članice su EU, ali i zemlje koje su gospodarski usko povezane sa susjednim zemljama Jugoistoka Europe. Europska je perspektiva svih ovih zemalja jasna, što dodatno pokazuje i činjenica da je upravo BiH prije nekoliko dana podnijela zahtjev za članstvo u EU. Jednako tako, treba reći da se trud i isplati, ali biti dijelom jedinstvenoga europskog tržišta jest i povlastica koju treba znati iskoristiti, poručio je predsjednik HGK.
Predstavljajući zajedničke projekte za bolju budućnost, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić rekao je kako je cilj povećanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki, stvaranje povoljnije poduzetničke klime, smanjenje stope nezaposlenosti u zemljama KIF-a, stvaranje zone ekonomske stabilnosti te smanjenje stope iseljavanja mladih u zemljama KIF-a. Za ostvarenje tih ciljeva, HGK predlaže pet projekata kojima bi se poboljšala poduzetnička klima. To su izgradnja tzv. Digitalne platforme komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge, zatim Internacionalizacija KIF-a pomoću koje će male i srednjetvrtke lakše zakoračiti na inozemna tržišta, Start up KIF-a s ciljem financiranja start up tvrtki i projekata MSP-ova u zemljama KIF-a te KIF Inovacijska i R&D platforma koja će poslužiti povezivanju znanosti i gospodarstva. Peti je projekt Dualno obrazovanje kojim bi se u zemljama KIF-a riješio problem neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada, objasnio je Kramarić.
Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež poručio je da tržišta regije moraju nastupati na trećim tržištima kao jedan proizvod jer danas više ne postoje nacionalne ekonomije, već samo konkurentne i nekonkurentne ekonomije. Više od 95 posto članica komora čine male i srednje tvrtke pa su u središtu razgovora zajednički projekti za razvoj komorskih usluga ključnih za podizanje konkurentnosti ovog sektora i jačanje kapaciteta u procesu europskih integracija,od usluga koje se tiču pristupa alternativnim izvorima financiranja, preko stručnog obrazovanja do obuke, smatra Čadež, a istaknuo je značaj inicijative za osnivanje regionalne stručne škole na Brezovici te potrebu oblikovanja regionalnih baza podataka, dubinske analize stanja u gospodarstvu regije na mikrorazini i utvrđivanje njenih razvojnih potencijala.
Anthony A. Gribben iz Europske zaklade za stručnu izobrazbu (ETF) smatra da upravo nove zemlje članice donose i nove ideje u EU te naglašava da bi se gospodarske komore morale više prilagoditi principima koje zagovara Zakon o malom poduzetništvu jer bi se tako osiguralo bolje osposobljavanje i potpora malim poduzetnicima i poduzetništvima koji pokazuju izvozni potencijal. Također, kreatori gospodarskih politika mogu učiti iz postojećih uspješnih praksi unutar maloga i srednjeg poduzetništva te osposobljavanja koje komore nude, kako bi daljnje stvaranje politika postalo još učinkovitije te pozitivno utjecalo na konkurentnost, rast i uopće posao u cjelini.
Zakon o malom gospodarstvu Europe i poduzetničke vještinepredstavila je ravnateljica Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemlja Jugoistočne Europe (SEECEL) Efka Heder. SEECEL je projekt čiji je suosnivač HGK, a kao partnera u izgradnji zajedničke platforme za aktivno poduzetništvo i razvoj ljudskih potencijala, prepoznale su ga i ostale gospodarske komore jer predstavlja primjer europskog projekta suradnje u susjedstvu EU dok ga je Europska komisijaprepoznala kao primjer najbolje prakse strateške suradnje u zemljama JI Europe, i to na području učenja za poduzetništvo kao ključne kompetencije. Heder je naglasila da je ljudski potencijal najvažniji resurs svakoga gospodarstva koje ozbiljno promišlja svoj održivi rast i razvoj, a poduzetnici se smatraju okosnicom gospodarskog rasta, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije. Novi poduzetnici, posebno mali i srednji godišnje u Europi stvaraju više od četiri milijuna novih radnih mjesta. Sustavna je potpora unapređenju kompetencija poduzetnika iz tog razloga nužna i neophodno potrebna za jačanje konkurentnosti, objasnila je Heder.
Važnost poticanja poduzetničkih vještina i poduzetničkog duha te značaj SEECEL-a i ETF-a koji pružaju potporu zemljama kandidatkinjama istaknuo je Michel CatinatEuropske komisije, a njegov kolega Bernard Brunet poručio je da privatni sektor treba osnažiti svoj glas s kreatorima politika. Načelnik Samostalnog sektora za gospodarsku birateralu Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH Jasmin Devlić, istaknuo je važnost uloge i sinergije HGK s ključnim ministarstvima i agencijama Vlade RH u promicanju interesa hrvatskoga gospodarstva na nacionalnoj, regionalnoj, europskoj i globalnoj razini.
Po završetku plenarnog dijela, predsjednici komora potpisali su i zajedničko pismo potpore za usvajanje izmjena zakona o privrednim komorama Albanije kojom se predviđa uvođenje obveznog članstva.