Tri godine nakon ulaska u Europsku uniju, može se zaključiti kako Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila prednosti članstva, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Gospodarski pokazatelji upućuju na to da smo napredovali tek u sektoru turizma, dok su najlošije prošli graditeljstvo, poljoprivreda i prerađivačka industrija. U odnosu na druge članice, znatno zaostajemo i po iskorištenosti europskih fondova, upozoravaju u HGK.
Treba naglasiti da smo mi prije pristupanja Europskoj uniji bili na stupnju razvijenosti od 61 posto prosjeka, a danas smo na 59 posto europskog prosjeka. Bili smo treća najlošija zemlja po razvijenosti, a ako se ostvare projekcije o rastu Rumunjske, vrlo vjerojatno nas u ovoj godini Rumunjska pretjče te ćemo pasti na predzadnje mjesto po stupnju razvijenosti unutar Europske unije, naglasio je pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose Saša Bukovac.
Hrvatska se suočava i s poteškoćama u korištenju EU fondova te značajno zaostaje za stopama iskorištenja na razini EU (65,2 posto prema 92,1 posto) za razdoblje 2007.-2013. „Ove je godine vidljiv rast iskorištenja sredstava te je u prvom polugodištu iskorišteno 506 milijuna eura, dok je u 2014. i 2015. na godišnjoj razini iskorišteno 558, odnosno 548 milijuna eura. Sustav se dodatno unapređuje kroz poboljšanje procedura i jačanje institucionalnih kapaciteta te se mogu očekivati bolji rezultati iskorištenja“, naveo je Bukovac. Ističe da je negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivrednom sektoru narasla za 230 milijuna eura, a pozitivan efekt ulaska u EU osjetili smo na povećanju prodaje roba i usluga hrvatskih tvrtki na unutarnjem području zajedničkog tržišta EU-a. Ohrabrujuće je i to, pokazuje analiza HGK, što se nakon ulaska u EU za čak trećinu povećao broj hrvatskih tvrtki koje robu ili uslugu plasiraju na tržište EU-a. „Od ispitanih nakon 1. srpnja 2013. godine 33 posto tvrtki je počelo izvoziti na zajedničko tržište EU, a u tome vidimo i najveći gospodarski napredak od ulaska RH u EU jer Hrvatska kroz strukturne fondove dodatno može uložiti u internacionalizaciju poslovanja, a u tome je i značajna uloga HGK“, istaknuo je Bukovac te dodao kako je 35 posto tvrtki povećalo plasman proizvoda i usluga na EU tržište.
Uz to, hrvatskim je tvrtkama olakšan pristup zajedničkom tržištu kao i ugovorima EU o slobodnoj trgovini. Pojačan je interes tvrtki iz i izvan EU za suradnju s hrvatskim tvrtkama, omogućen je pristup novim znanjima i tehnologijama te strukturnim i kohezijskim fondovima EU. „Ulazak u EU donio nam je niz pozitivnih promjena u zakonodavnom okviru, liberalizaciju tržišta, no i gospodarske štete, primjerice zbog sankcija Rusiji“, istaknuo je Bukovac.
U financijskom je sektoru došlo do promjena u zakonskom okviru koji regulira financijske institucije te je financijskim institucijama iz EU omogućeno pružanje usluga u RH. Poboljšan je imidž Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu, a rast i promjena u strukturi potražnje turista novog emitivnog tržišta zemalja EU utječe na ubrzanu diversifikaciju ponude. Stvoren je povoljniji omjer turističkog prometa u korist nesezonskih mjeseci.
Hrvatska industrija već 15 mjeseci bilježi trend godišnjeg rasta industrijske proizvodnje, koja je bila veća za 4,9 posto u odnosu na travanj 2015. Smanjenja je cijena sirovina iz EU zemalja i zemalja s kojima EU ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, dok se s druge strane nosimo s rastom cijena sirovina iz u kojima je RH izgubila povlastice nakon ulaska u EU. „Uskladili smo hrvatsku proizvodnju s EU normama, no okolišni standardi EU odražavaju se negativno na konkurentnost“, pojašnjava Bukovac.
Kod poljoprivrede pristup EU izazvao je konkurentski pritisak iz drugih zemalja članica, uz gubitak preferencijalnih trgovinskih koncesija CEFTA zemalja i zemalja s kojima je RH imala bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini. U sektoru prometa i veza liberalizacija tržišta i ukidanje dozvola omogućili su hrvatskim cestovnim prijevoznicima slobodniji nastup na jedinstvenom tržištu EU. Prijevoz je između trećih zemalja porastao za trećinu. Stalan je rast broja putnika u zračnom prometu, uz pojačana ulaganja u infrastrukturu, a slab rast prometa u morskim i riječnim lukama. Kod građevinskog sektora nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada. Izostanak velikih investicija financiranih iz EU fondova negativno utječe na aktivnosti sektora koji je izrazito fragmentiran te je nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima.