austrijska se metropola redovito nalazi na vrhu ljestvice svjetskih gradova s najboljom kvalitetom života, a ove je godine u izboru konzultantske tvrtke Resonance Consultancy osvojila titulu najzelenijeg grada u svijetu. Tome svakako doprinosi i visok udio zelenih površina koji u glavnom gradu Austrije iznosi čak 53 posto. No Beč tu ne namjerava stati, već nastavlja provoditi mjere ozelenjavanja kojima, između ostaloga, želi odgovoriti na klimatske promjene, kazala je Ulli Sima, članica bečkog poglavarstva za okoliš.
Važnu ulogu pritom ima sadnja stabala jer ona rashlađuju gusto naseljena gradska područja, apsorbiraju sitne čestice i ugljikov dioksid te stvaraju kisik. Na području Beča trenutno ima oko pola milijuna stabala, a ovako velik broj nije slučajnost, nego rezultat napornog i dosljednog rada iza kojeg stoji pomno razrađena strategija, naglasila je Ulli Sima.
Godišnje se u Beču posadi oko 4.500 novih stabala, od toga najviše ujesen jer se jesen smatra idealnim godišnjim dobom za sadnju. Za odabir, sadnju i održavanje drveća zaduženi su djelatnici bečkog poduzeća za održavanje gradskih vrtova (MA 42). Tako su, primjerice, u suradnji s austrijskim i međunarodnim stručnjacima sastavili popis vrsta drveća koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, vrućine i ostale čimbenike karakteristične za urbane sredine. Asortiman drveća u Beču trenutno obuhvaća oko 30 različitih vrsta.
Osim toga, djelatnici gradskog poduzeća MA 42 u suradnji su sa stručnjacima razvili poseban supstrat koji se sastoji od mineralnih i organskih tvari, a koristi se prilikom sadnje stabala te pospješuje njihovu sposobnost skladištenja vode i prozračnost.
Velika pozornost posvećuje se i brizi o drveću. Osim što se sva novozasađena stabla najmanje jednom tjedno ručno zalijevaju, na njihova se debla pričvršćuju posebne vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla te se ravnomjerno raspoređuje.
A posebno zanimljivu inovaciju predstavlja novi postupak navodnjavanja stabala koji je u Beču prvi put predstavljen u rujnu na otvaranju jednog preuređenog parka u 18. gradskom okrugu. Ondje je ispod popločane površine postavljen sloj šljunka i sitnijih čestica te je stvoreno više prostora za širenje korijenja stabala u tlu. Umjesto u kanal, oborinske se vode usmjeravaju u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode.