Kardinal Alojzije Stepinac nije imao pošteno suđenje i presuda iz 1946. u cijelosti se poništava! Odlučilo je tako tročlano izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić.
“Presuda grubo krši i tadašnja i sadašnja načela kaznenog prava kao što su pravo na pravično suđenje, zabrana prisilnog rada te obrazloženu odluku i pravo na žalbu’, kazao je Turudić.
Posjetimo, kardinal Stepinac 1946., na montiranom političkom suđenju, osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Rasprava, koju je tražila kardinalova obitelj, trajala je desetak minuta i bila je zatvorena je za javnost. Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem “Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države”, optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
“Na samom suđenju 1946. je bilo mnogo lažnih svjedoka koji su kardinalu pripisivali svašta i odlučili smo se za ovu raspravu kako bi obnovljenim procesom, na temelju vjerodostojnih dokumenata i svjedoka pokazati pravu istinu”, izjavio je u razgovoru za HRT kardinalov nećak Boris Stepinac. Kazao je kako je zbog montiranog procesa njegova obitelj imala velikih problema. Obitelj, dodao je – “živi u uvjerenju da će dobiti ovu pravnu bitku i neće odustati”.
Revizija postupka provodi se temeljem odredbe Zakona o kaznenom postupku iz 2009. koji propisuje da osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugoga odgovarajućega pravnog akta.
Revizija treba sadržavati osobne osuđenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o činjenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloženje i potpis podnositelja te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osuđenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.
Ako utvrdi da je revizija osnovana vijeće će, po slovu zakona, “presudom poništiti u cijelosti ili djelomice pobijanu odluku u izreci o kaznenoj odgovornosti”, a protiv odluke vijeća županijskog suda podnositelj revizije i državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu.