Val rasprodaje zavladao je na europskom tržištu korporativnih obveznica do razina tipičnih za recesiju što je još jedan pokazatelj da bi se poremećaji na globalnim tržištima mogli preliti na cjelokupno gospodarstvo, piše Wall Street Journal.
Razlika u prinosima ili spread između najkvalitetnijeg europskog korporativnog duga i sigurnijih vladinih obveznica porasla je na najvišu razinu u gotovo tri godine, pokazuje Barclays bond indeks. Prije tri godine, podsjeća WSJ, europsko je gospodarstvo bilo u recesiji.
Najnovije promjene uzrokovali su snažni padovi zabilježeni u ponedjeljak. Zabrinutost oko stanja kineskog gospodarstva i pretjerane ponude roba i dalje utječe na cijene.
Uz pad cijena dionica i robe, ulagači širom svijeta pomno prate stanje na tržištu korporativnih obveznica.
Iako se ne može uvijek sa sigurnošću na temelju stanja na obvezničkom tržištu predviđati ekonomsku aktivnost, kreditni spreadovi iznad 1,5 postotnih bodova uvijek su bili povezani s “teškim vremenima“. Prema podacima analitičara, slično se dogodilo u vrijeme financijske krize 2008., te potresa koji su europske državne obveznice zadesili 2010. ili 2012..Potresi na američkom tržištu korporativnih obveznica uglavnom su ograničeni na izdavatelje sa slabijim rejtingom kojih je većina izložena robnim tržištima. Prošloga je tjedna, primjerice, ponuda za obveznice Anheuser-Busch InBeva premašila 100 milijardi dolara, iako je tvrtka ponudila obveznica u vrijednosti 46 milijardi dolara.
Pa ipak, prema podacima Barclaysa, kreditni spreadovi za obveznice s investicijskim rejtingom su iznad 1,5 pp od srpnja.
U eurozoni kreditni je spread prešao razinu od 1,5 pp u petak dok je početkom godine iznosio 1,3 posto.
Dok Europa nastavlja svoj uvjetni oporavak, proširivanje spreada kompanijama poskupljuje zaduživanje i za nova ulaganja, ali i za otplatu dugova.
Na globalnoj razini, prodaja korporativnog duga pala je 19 posto u ovoj godini u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najsporiji početak nove godine od 2002., pokazuju podaci Dealogica.
Rasprodaja se događa u uvjetima koji obično pogoduju korporativnim obveznicama: u vrijeme oporavka ekonomske aktivnosti, niskih stopa stečajeva i velikih količina gotovine koju u sustav ubacuju središnje banke.
Stopa nenaplativih obveznica na europskom tržištu junk-rated obveznica u prošloj je godini dosegla 0,7 posto. Tijekom 2009., nakon financijske krize, ona je iznosila 10,5 posto. U ovoj godini agencija Fitch predviđa da će stopa biti ispod 1 posto.
Među američkim junk rated kompanijama stopa nenaplativih obveznica iznosila je 3,4 posto, a ove godine predviđa se porast na 4,5. Tijekom 2009. iznos je dosegao 14 posto.
Wolfgang Kuhn, portfolio manager u Aberdeen Asset Managementu kaže kako je postao oprezniji, ali kako izgledi za europske korporativne obveznice na dugi rok ipak ostaju pozitivni.
Neki ulagači smatraju kako je tržište korporativnih obveznica prepesimistično glede budućnosti europskoga gospodarstva, a neki pak tvrde i kako se moramo naviknuti na sve više padova.
Europska komisija predviđa da će BDP eurozone ove godine rasti 1,8 posto, a Europska je središnja banka dala naslutiti kako je spremna “upumpati“ novac u sustav kako bi, ako bude trebalo, dala poticaj gospodarstvu.
Neki analitičari, poput Jamesa Syma, fond managera u tvrtki Schroders, kazao je kako ne vjeruje da povećani spread na korporativne obveznice znači preokret za tržište kako se to dogodilo 2008. u vrijeme financijske krize. Za njega je ova situacija više prilika koju treba iskoristiti za kupnju.
Izvor/banka.hr