Prema objavljenim podacima o kretanju vrijednosti investicija u prošloj godini, nastavljen je njihov lagani rast na godišnjoj razini.
Naime, u 2013. je godini došlo do manjih izmjena u metodologiji praćenja, tako da podaci za protekle dvije godine nisu u potpunosti usporedivi s prethodnim godinama, ali je ipak primjetno da se nakon četverogodišnjeg trenda pada započetog u 2009. godini investicije lagano oporavljaju. Tako je vrijednost ostvarenih bruto investicija u prošloj godini povećana na godišnjoj razini za 3,2 %, pri čemu su investicije u građevinske radove, koje imaju najveći udio u strukturi investicija, smanjene za 1,8 %, a povećani su drugi oblici investiranja. Investicije u novu dugotrajnu imovinu, koje čine oko 90 % ukupnih investicija, povećane su za 2,0 %. Najveće investicije među pojedinim djelatnostima ostvarene su u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju (potpomognute upotrebom EU fondova) te u prerađivačkoj industriji. Struktura investicija prema granama prerađivačke industrije više se ne objavljuje u priopćenjima DZS-a, ali se u 2013. godini unutar prerađivačke industrije najviše isticala prehrambena industrija. Najveći rast vrijednosti investicija u prošloj je godini ostvaren kod prijevoza i skladištenja (znatan utjecaj izgradnje novoga putničkog terminala Zračne luke Zagreb), javnih djelatnosti te u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (prvenstveno obnova i izgradnja hotelskih kapaciteta). Istodobno je zabilježen nastavak znatnog pada vrijednosti investicija u djelatnosti građevinarstva te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom.
Podaci o ostvarenim investicijama u prošloj godini ipak pokazuju njihovu relativno malu vrijednost u odnosu na pretkrizne razine. Tako je, ako se zanemare izmjene u metodologiji, prošlogodišnja vrijednost investicija od 46,6 milijardi kuna bila približno 45 % manja od 83,7 milijardi kuna koliko su investicije iznosile u 2008. godini. Struktura prema djelatnosti investitora također se znatno promijenila. Naime 2008. godine daleko se najveća vrijednost investicija bilježila u građevinarstvu, a i ostale djelatnosti, točnije prerađivačka industrija, trgovina i financijske djelatnosti bile su veliki investitori. Stoga su investicije javnih djelatnosti prema svojoj veličini bile tek na petomu mjestu. Iako su takav pad vrijednosti investicija i promjene njihove strukture posljedica otežanih uvjeta zaduživanja na domaćem tržištu, visoke razine zaduženosti, pogoršanja financijskih rezultata, pada sklonosti investiranju te pada iskorištenosti kapaciteta, može se reći da je osnovni uzrok koji je do toga doveo veliki pad potražnje zabilježen u godinama najvećeg utjecaja krize. Stoga se može očekivati da će trenutno prisutan lagani oporavak ukupne potražnje u ovoj godini dovesti do daljnjeg rasta vrijednosti investicija, što se već iskazuje i u strukturi BDP-a.