Nakon slabog rasta 2018. procjenjuje se da je realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2019. godini dosegao stopu od 3 posto. Domaća potražnja ojačana je zahvaljujući zamjetnom porastu ulaganja i rashoda za državnu potrošnju, dok su poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija potaknuli privatnu potrošnju. Iako se izvoz naglo oporavio, stopa rasta uvoza narasla je još brže.
Očekuje se umjeren gospodarski rast jer je predviđen rast BDP-a od 2,6 posto u 2020. odnosno 2,3 posto u 2021. Domaća potražnja trebala bi ostati glavni pokretač rasta tijekom tog razdoblja. Očekuje se sporiji rast potrošnje kućanstava koji će i dalje biti potaknut rastom realnog raspoloživog dohotka, a očekuje se i daljnji pad nezaposlenosti koja je već na rekordno niskim razinama. Rast ulaganja ostat će snažan, potaknut sve većim brojem projekata koje financira EU iz programskog razdoblja 2014. – 2020. Rast izvoza je umjeren , u skladu sa slabijim rastom glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, trgovinskim neizvjesnostima i ograničenim opsegom daljnjeg rasta u turističkom sektoru. Rast uvoza trebalo bi temeljiti na još uvijek snažnoj domaćoj potražnji, ali očekuje se smanjenje u 2020. i 2021. Nakon rasta 2019., očekuje se smanjenje udjela neto izvoza u rastu 2020. prije stabilizacije 2021.
Stopa inflacije HICP-a u 2019. prepolovila se u odnosu na 2018. zbog negativne inflacije cijena neprerađene hrane koja je posljedica promjena stope PDV-a. Uz sve slabiji učinak promjena PDV-a očekuje se da će pritisci na plaće na tržištu rada i snažna domaća potražnja potaknuti povećanje inflacije u 2020. i 2021., unatoč pretpostavljenom padu cijena energije. Uslijed toga očekuje se dodatni porast osnovne inflacije od 1,5 posto 2020. i 1,7 posto 2021.
Što se tiče europskog gospodarstva, predviđa se nastavak stabilnog i umjerenog rasta. Europodručje trenutačno uživa najdulje razdoblje održivog rasta od uvođenja eura 1999. U prognozi se predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) europodručja i dalje ostati stabilan i iznositi 1,2 % u 2020. i 2021. Predviđa se da će se rast u EU-u u cjelini neznatno smanjiti na 1,4 % u 2020. i 2021. s razine od 1,5 % u 2019.
Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, izjavio je: Unatoč zahtjevnom okruženju europsko gospodarstvo ostaje stabilno, otvaraju se nova radna mjesta, a plaće rastu. No moramo paziti na potencijalne rizike u budućnosti, naime, nestabilnije geopolitičko okruženje u kombinaciji s trgovinskim nesigurnostima. Stoga države članice trebaju iskoristiti to razdoblje za provedbu strukturnih reformi koje potiču rast i produktivnost. Države s visokim javnim dugom trebale bi ojačati i svoje zaštitne mjere provođenjem razboritih fiskalnih politika.
Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Europskom gospodarstvu prognozira se stabilan, iako slabiji rast tijekom sljedeće dvije godine. Time će se produljiti najdulje razdoblje ekspanzije od uvođenja eura 1999., što znači dobre vijesti za zapošljavanje. Vidjeli smo i ohrabrujuća kretanja u pogledu smanjenih trgovinskih napetosti i izbjegavanja Brexita bez dogovora. No još smo uvijek suočeni sa znatnom političkom neizvjesnosti, što otežava proizvodnju. Kad je riječ o koronavirusu, još je prerano za ocjenu njegova negativnog ekonomskog učinka.
Rast će ostati stabilan, potaknut domaćom potražnjom
Vanjsko okruženje i dalje predstavlja izazov. Međutim, stalno otvaranje radnih mjesta, snažan rast plaća i kombinacija politika potpore trebali bi pomoći europskom gospodarstvu da održi umjereni rast. Privatna potrošnja i ulaganja, posebno u građevinskom sektoru, i dalje će poticati gospodarski rast. U brojnim državama članicama očekuje se znatno povećanje javnih ulaganja, posebno u prometnu i digitalnu infrastrukturu. Uz nesigurne naznake stabilizacije u proizvodnom sektoru i moguće naznake da su globalni trgovinski tokovi već dosegnuli najnižu razinu, navedeni čimbenici trebali bi omogućiti nastavak rasta europskog gospodarstva. Istodobno se čini da ti čimbenici nisu dovoljni za ubrzavanje rasta.
Lagana korekcija prognozirane inflacije naviše
Prognoza inflacije (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) u europodručju povećana je na 1,3 % u 2020. i 1,4 % u 2021., što je povećanje od 0,1 postotnih bodova za obje godine u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2019. Riječ je o nesigurnim signalima koji upućuju na mogućnost da će se više plaće početi odražavati u potrošačkim cijenama i pretpostavke o nešto višim cijenama nafte.
I prognoza inflacije u 2020. u EU-u povećana je za 0,1 postotnih bodova na 1,5 %. Prognoza za 2021. ostaje nepromijenjena i iznosi 1,6 %.
Rizici za prognozu
Iako su neki negativni rizici oslabili, pojavili su se novi. Ukupno gledano, ravnoteža rizika i dalje se pomiče u smjeru negativnog rizika.
Trgovinski sporazum „prve faze” između SAD-a i Kine donekle je pridonio smanjenju negativnih rizika, ali visok stupanj nesigurnosti u vezi s trgovinskom politikom SAD-a i dalje je prepreka sveobuhvatnijem oporavku poslovnog raspoloženja. Socijalni nemiri u Latinskoj Americi mogli bi ugroziti gospodarski oporavak te regije. Pojačane geopolitičke napetosti na Bliskom istoku povećale su rizik od sukoba u toj regiji.
Kad je riječ o trgovinskim odnosima između EU-a i Ujedinjene Kraljevine tijekom prijelaznog razdoblja, situacija je razjašnjena, ali i dalje postoji znatna neizvjesnost u pogledu budućeg partnerstva s Ujedinjenom Kraljevinom. Izbijanje koronavirusa „2019-nCoV” sa svim posljedicama za javno zdravlje, gospodarsku aktivnost i trgovinu, posebno u Kini, novi je negativni rizik. Osnovna je pretpostavka da će izbijanje virusa dosegnuti vrhunac u prvom tromjesečju, s relativno ograničenim prelijevanjima učinaka po svijetu. Međutim što dulje traje, veća je vjerojatnost posrednih učinaka na gospodarsko raspoloženje i globalne financijske uvjete. Iako su rizici povezani s klimatskim promjenama uglavnom dugoročni, ne mogu se isključiti ni u kratkom roku.
Pozitivno je da bi europsko gospodarstvo moglo imati koristi od ekspanzivnijih fiskalnih politika koje više pogoduju rastu i povoljnijih uvjeta financiranja u nekim državama članicama europodručja.