„Ove ćemo godine u uskrsnom tjednu potrošiti oko 1,6 milijardi kuna – pokazuje to ukupna analiza podataka koji se odnose na fiskalizaciju i iznose računa“, istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlić, dodavši da tada prosječno hrvatsko kućanstvo potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine.
Analiza podataka Ministarstva financija – Porezne uprave, koji se odnose na fiskalizaciju, usporedbu broja izdanih računa i iznosa računa, u uskrsnom tjednu u protekle tri godine, 2014., 2015. i 2016. godine, jednoznačno upućuje na to da je potrošnja građana prema navedenim parametrima najveća u vikendu pred sam Uskrs. Ipak, tradicionalno je najveća potrošnja u Uskrsnom tjednu, i to u petak i u subotu, što pokazuju podaci analizirani u protekle tri godine. „Kad je riječ o uskrsnoj potrošnji i blagdanskom stolu, njegov se sadržaj prati od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka te se dijeli u tri kategorije: skromniji, srednji i bogati. Razlika je tih triju košarica u vrsti, a s time u vezi i cijeni glavnih namirnica u košarici. Tako se procjenjuje da će skromnija košarica ove godine iznositi oko 550 kuna, srednja oko 1000 kuna te bogata 1500 kuna“, ističe Ravlić.
Dodaje da se sadržaj tri košarice najviše razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, točnije ribi i mesu, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj i, u malo manjoj mjeri, srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni. Bogata košarica, u skladu s tradicijom, sadrži skuplju ribu i meso kao što su bakalar, šunka i janjetina, dok srednja sadrži oslić, rolanu šunku i odojak. U skromnijoj košarici to zamjenjuju jeftinije namirnice kao što su srdele i svinjska lopatica. U bogatoj i srednjoj košarici za juhu će se naći junetina, i to u bogatoj malo kvalitetniji dijelovi junetine, srednjoj manje kvalitetni i time jeftiniji dijelovi, dok će se u skromnoj naći piletina ili mlada kokoš.
„Hrvatska gospodarska komora poziva građane da vode računa o tome da na uskrsnom blagdanskom stolu bude što više hrvatskih proizvoda jer kupovinom domaćih proizvoda štitimo vlastitu proizvodnju i potičemo rast gospodarstva, osiguravajući pritom sigurniju budućnost sebi i svojoj djeci“, zaključila je Ravlić.
Inače, realan je promet od trgovine na malo u veljači 2017. bio za 5,7 posto veći u odnosu na veljaču 2016. godine, dok je u odnosu na siječanj 2017. bio realno za 3,6 posto veći (sezonski i kalendarski prilagođeni podatci). Tim godišnjim rastom nastavljen je trend kontinuiranih povoljnijih kretanja koja se bilježe od rujna 2014. godine. Spomenuti dvogodišnji uzlazni trend maloprodajnog prometa djelomično je rezultat poboljšanja pouzdanja potrošača, a određeni utjecaj imala je i povoljnija promjena oporezivanja plaća, koja je uslijedila početkom 2015. godine. Nova je porezna reforma također imala određeni utjecaj na ostvareni godišnji rast prometa u siječnju.
Nakon četiri posto rasta prošle, 2016. godine, analitičari HGK ove godine očekuju nastavak pozitivnog trenda kretanja prometa u trgovini na malo. Maloprodajni je promet još uvijek oko 11 posto niži od razine iz pretkrizne 2008. godine te ako bi ovogodišnja stopa rasta imala istu dinamiku kretanja kao i prošlogodišnja, razina prometa iz pretkrizne godine bila bi viša tek 2019. godine.