Interesi suradnje Hrvatske i Albanije najveći su u području metalske industrije, energetike i izgradnje infrastrukture – istaknuto je tijekom nastupnog posjeta veleposlanika Republike Albanije u našoj zemlji Ilira Mela Gradu Slavonskom Brodu i Brodsko posavskoj županiji u ponedjeljak, 21. ožujka.
Veleposlanik je najprije posjetio gradsku upravu Grada Slavonskog Broda, gdje je održao sastanak s gradonačelnikom Mirkom Dusparom, a teme su bile zajednička suradnja na različitim projektima. Već se radi na nekim projektima prekogranične suradnje, među ostalim i s Albanijom. Slijedeći korak bila suradnja s nekim gradom u Albaniji, te bi suradnju dalje širili. Govorili smo o položaju albanske manjine u gradu, županiji i Hrvatskoj, te smo istaknuli da je suradnja dobra i da su se dobro uklopili u naše društvo. Tu su cijelo vrijeme prisutni, a bez njih ne bi bilo ni pekarskih proizvoda, slastica i zlata, kazao je gradonačelnik Duspara, te istaknuo veliki doprinos Albanaca u Domovinskom ratu.
Raspravljali smo o različitim načinima suradnje, a jedan od njih je twinning projekt između Slavonskog BRoda i različitih gradova u Albaniji. Govorili smo i o ekonomskoj suradnji, jer je ovaj grad vrlo poznat po industriji i dobroj prometnoj povezanosti. Razgovarali smo što mi možemo učiniti, a jedan od načina je sudjelovanje brodskih kompanija na raznim sajmovima u Albaniji i isto tako bi bilo i u Hrvatskoj. Razmijenili smo iskustva o korištenju europskih fondova kako za prijašnje, tako i za projekte u budućnosti“, istaknuo je veleposlanik Ilir Melo.
Nakon susreta s gradonačelnikom albanski Veleposlanik posjetio je Županijsku gospodarsku komoru i održao sastanak s predstavnicima komore i Brodsko-posavske županije. Uz predstavnike Brodsko- posavske županije, na čelu sa županom Danijelom Marušićem, sastanku su nazočili i počasni konzul Albanije u Osijeku Basri Haliti, te Ivi Permeti i Luis Vorfi u ime Vleposlanstva Albanije u RH, kao i predstavnik albanske nacionalne manjine Nuri Ziberi. Prema riječima pročelnika županijskog upravnog odjela za gospodarstvo Stjepana Bošnjakovića, iako je uspostavljena određena suradnja s Republikom Albanijom, izvoz u tu zemlju iznosi samo 1,1 posto.
No, ono, što županija ima za ponuditi za daljnje vidove suradnje su metaloprerađivačka i drvno prerađivačka industrija. U slučaju metaloprerađivačke industrije, govorimo konkretno o tvrtki Đuro Đaković, dok se drvnoprerađivačka bazira na malim i srednjim proizvođačima. Potencijalna suradnja može se otvoriti i na polju prehrambene, kemijske i tekstilne industrije, kao i po principu ulaganja u gospodarske zone, rekao je Bošnjaković.
Albanija je u ovome trenutku najviše zainteresirana za suradnju na području izgradnje infrastrukture, koju, uz izvoz gotovih proizvoda i prijenos tehnologija, nudi tvrtka Đuro Đaković Montaža, kako zbog blizine zemalja u regiji, tako i zbog lakše komunikacije. Posebno su zainteresirani i za područje razvoja energetskih potencijala, a u kontekstu navedenog, i razvoja Jadransko – jonske inicijative, naglasio je albanski veleposlanik.
Župan Danijel Marušić, u svojstvu člana Odbora regija pri Europskoj uniji, rekao je kako će u svom daljnjem radu inzistirati upravo na suradnji s EU jer, prema njegovim riječima, Albanija ima najpotpunija i najkonkretnija rješenja po pitanju europskih projekata i suradnje s državama u regiji. Prilikom svog izlaganja, župan Marušić dodao je i to kako je, unatoč malom broju pripadnika albanske nacionalne manjine na području županije, „njihov rad i djelovanje oduvijek obogaćivao našu kulturu, te davao nemjerljiv doprinos na poticanju multikulturalnosti općenito. Albanski narod, i sam ima bogatu tradiciju i kulturno naslijeđe, a u neku ruku dijelimo i slična iskustva iz novije svjetske povijesti u borbi za samostalnost i neovisnost. Stoga je vidljivo i ovo neraskidivo prijateljstvo i suradnja dvaju naroda i na međunarodnoj i regionalnoj političkoj sceni– dodao je Marušić.
Bez obzira što je pitanje suradnje dviju država, u nadležnosti međudržavne politike, ovakvi sastanci su iznimno korisni, pošto razne tvrtke obaju država traže upravo regionalan pristup. O tome će se, kako je najavljeno raspravljati na budućim sastancima.