IPARD program, odnosno strategija čija je zadaća bila baviti se specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, realiziran je kroz nekoliko mjera (101, 103, 202, 301, 302 i 501). Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda, provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera, te za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga.
Za sredstva iz IPARD programa (uz udjel potpore od 50 do 100 posto) kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.
Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekata isplaćeno je 1.016.305.075,61 kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. Riječ je o dobro zamišljenim, pomno isplaniranim i kvalitetno pripremljenim projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja. Najčešće pogreške koje su rezultirale odbijanjem prijava na natječaje IPARD programa bile su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove.
Završetkom ugovaranja projekata kroz IPAD program, Hrvatska je 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl., kako bi se stanovništvu ruralnih područja osiguralo primjerene životne i radne uvjete.
- U Programu ruralnog razvoja RH čitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, u odnosu na IPARD program:
- Ukinuta su neka ograničenja koja su postojala u IPARD-u – poput kapaciteta i vrste farmi za uzgoj životinja i slično. Roba sada može potjecati iz svih zemalja svijeta.
- Omogućava se prijaviteljima da započnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natječaj, pa nije nužno čekati službeno odobrenje projekta od Agencije za plaćanja, kao u IPARD-u;
- Cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz AGRONET aplikaciju, uz minimum „papirologije“ te jednostavniju verziju poslovnog plana;
- Za one koji nisu obveznici javne nabave više nije potrebno prikupiti 3 ponude za nabavu robe, radova ili usluge, već samo jednu – a ponuditelji se sami javljaju korisniku preko Portala ponuda on-line sustava na web stranici Agencije za plaćanja;
- Poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon Odluke o odobrenju projekta), što prije nije bio slučaj;
- Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godišnje.
„Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“ – izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Time bi se van snage stavili trenutno važeći pravilnici, naravno, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj način izbjegla višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput načina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bili bi definirani jednom pa do kraja provedbe. „Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava“, zaključio je Tolušić.