ĐĐ Strojna obrada: Ulaganjem u nove tehnologije kvalitetno konkuriramo na globalnom tržištu!

ĐĐ Strojna obrada: Ulaganjem u nove tehnologije kvalitetno konkuriramo na globalnom tržištu!

Kako se unatoč krizi može i pozitivno poslovati pokazuju iz dana u dan i članice Đuro Đaković Grupe. Tvrtka koja je dobar primjer spomenutog je Đuro Đaković Strojna obrada koja od osnutka 2002. do danas proizvodi i uspješno se nosi rame uz rame s tržišnom konkurencijom.

Tvrtka je nastala nakon odlaska u stečaj tvrtke Đuro Đaković prijenosnici i uređaji, a pokrenuta je kao samostalan subjekt i nova tvrtka unutar Đuro Đaković Holdinga. Direktor Hrvoje Kekez prisjećajući se tih dana kaže kako je najteže u tom trenutku bilo otpustiti jedan dio radnika i krenuti od početka:

-„Nakon odlaska u stečaj „Prijenosnika i uređaja“ nova tvrtka, ĐĐ Strojna obrada, preuzela je 70 radnika a 100 je na žalost ostalo bez posla. No kako smo rasli kako smo se razvijali tako smo povečavali broj zaposlenih s tim da smo prvenstveno na posao vraćali one koji su u prvom trenutku dobili otkaz.“ govori Hrvoje Kekez.

Od 2002. do kraja 2008. tvrtka bilježi konstantan rast prihoda i broja realizacije ugovorenih poslova, kao i rast broja zaposlenih.

-„Cijelo to vrijeme bili smo likvidni, solventni i nikad blokirani a 2005 i 2008. dobili smo i  priznanje GAZELE za najbrže rastuće poduzeće u toj godini po gospodarskim pokazateljima. Na kraju 2008. imali smo realizaciju od 46 milijuna kuna, naši proizvodi plasirani su uglavnom na strano tržište- 75% izvoza i oko 2 milijuna kuna dobiti  uz 180 zaposlenih.“dodaje Hrvoje Kekez.

Dolaskom gospodarske krize sve to je zaustavljeno. Poslovi koji su bili vezani uz strana tržišta naglo su prekinuti, a tvrtka se našla u nezavidnom položaju.

Hrvoje Kekez:„Već prvim danima 2009. sve tvrtke, ali doslovno sve s kojima smo radili su upale u probleme a samim tim i mi. Možemo reći da su zatvorena i to u potpunosti tržišta, Njemačke, Austrije, Slovenije, Amerike i još neka na kojima smo do tada radili posao i ostvarivali 75% izvoza. Sve se promijenilo preko noći a  kriza je trajno promjenila meritum stvari, ona je promjenila odnose snaga, načine razmišljanja, gotovo u svemu je došlo do drastičnih promjena. Njemačka je recimo u tom trenutku donijela odluku o odobravanju velikih kredita velikim tvrtkama od nacionalnog značaja za kupovinu skupe i najsuvremenije opreme na dugi period kako bi što lakše prebrodile krizu a sljedeće što su napravili je da su zatvorili svoje tržište za strane firme koje su do tada tamo radile.Taj trend i danas se zadržao, jako je malo firmi koje rade outsorcing za te velike igrače na svjetskom gospodarskom tržištu.“

Uprava je u tom trenutku donijela jedinu moguću odluku, a to je bilo smanjenje broja zaposlenih u cilju očuvanja poduzeća. Sa 180 zaposlenih došlo se na njih 100 . Od tog trenutka sa 46 milijuna prihoda, bilježi se pad  na 10-11 milijuna, no tijekom idućih godina prihodi su počeli rasti, ali puno sporije i uz puno više truda na pozicioniranju na globalnom tržištu.

Hrvoje Kekez: „Danas dobro stojimo, prošlu godinu završili smo s realizacijom od 32 milijuna kuna i dobiti od 1 mil. kuna. Zaduženost,  koja nije velika,  uglavnom je u strojevima i opremi za koju smo shvatiti,  kao i njemci 2009., da  predstavlja temelj razvoja. 2014. je najbolja u zadnjih 6 godina, zahvaljujući većim projektima i povratku na svjetska tržišta ali s novim kupcima jer su stari uglavnom izvan igre. Otvorili smo nova tržišta; FINSKA, ŠVEDSKA, NIZOZEMSKA, puno radimo za Bombardier- svjetski poznatu tvrtku, koja radi na svim kontinentima pa i nama otvara mnoga vrata i donosi nove poslove na tržištu Francuske, Belgije, Danske, Austrije, Njemačke i Norveške.“

Okosnica rada tvrtke je  proizvodnja specifičnih proizvoda. Jedan od njih je bušotinski zasun– za eksploataciju nafte.

Hrvoje Kekez: „S ovim proizvodom pokušavamo se probiti na svjetsko tržište, spomenut ću GASPROM- i njihove pogone u Srbiji gdje pokušavamo dobiti posao, ponuda je  poslana i u Houston te  Saudijsku Arabiju a prošle godine smo dobili certifikat  kod American Petroleum Institute bez kojega se ne možete natjecati na međunarodnim natječajima.

Drugi proizvod su mehanički prijenosnici za željeznice – „U tom segmentu radimo remont sklopova za lokomotive u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, radimo komponente za Škodine lokomotive za Bugarske željeznice, nove osovinske sklopove za Bosanske željeznice, komponente za željeznice Republike Srpske i opet Bombardier i to komponente za tramvaje, podzemne željeznice i tako dalje. Radimo kvalitetne servise a želja je da uđemo u još neke jake firme jer naši servisi su prihvatljiviji cijenom i kavalitetom. Primjerice,  servisirali smo sve tramvaje u Amsterdamu tijekom dvije i pol godine i naručitelji su bili izuzetno zadovoljni.“-dodaje Kekez.

Treći proizvod koji je okosnica Đuro Đaković Strojne obrade su okretni leažajevi po čemu je tvrtka vodeća u Hrvatskoj. Treba reći kako se sve vjetroelektrane koje je proizveo Končar vrte  na okretnim ležajevima koje je proizvela „Strojna obrada“. Trenutno rade s jednim Irskim proizvođačem vjetroelektrana gdje uz okretne ležaje rade  još 20 komponenti, a posao se svakim danom povećava.

O budućnosti tvrtke direktor Hrvoje Kekez kaže: „Za budućnost firme važno je povećati postotak vlastitih proizvoda, proizvodni program se mora razvijati i tu smo na dobrom pravcu, moramo usvojiti još certifikata kvalitete recimo ne samo na bušotinskom zasunu nego za cijelu nadzemu opremu kod jedne bušotine. I svakako tražiti strateške partnere, velike strateške partnere koji bi donijeli nove poslove i otvorili neka nova tržišta. Naša tržišta su Švicarska, Njemačka, Austrija i Skandinavske zemljame a pokušavamo se probiti na Norveško tržište gdje je cijena najviša u Europi takvih proizvoda koje mi radimo“

Iako je danas vrlo teško doći do globalnog tržišta, Uprava Holdinga i tvrtke Đuro Đaković Strojna obrada konstantno ulažu u nove tehnologije, znajući kako je to jedan od načina ulaska na nova tržišta izvan granica Hrvatske gdje se tvrtke kao navedena moraju pozicionirati i konkurirati vrlo kvalitetnoj konkurenciji.

 

Darko Junačko