Prema posljednjim podacima DZS-a u prosincu je zabilježen pad potrošačkih cijena od 0,6% kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini.
Pritom je najznačajniji pad cijena na mjesečnoj razini došao od nižih cijena odjeće i obuće (5,5%) uslijed sezonskih sniženja, zatim od nižih cijena pokućstva, opreme za kućanstvo i redovito održavanje kućanstva (0,9%) te nižih cijena prijevoza (0,6%) uslijed nižih cijena goriva za osobna vozila čije su cijenezabilježile mjesečni pad od 1,6%. Sve kategorije proizvoda su na mjesečnoj razini zabilježile ili stagnaciju ili pad cijena, izuzev cijena u kategoriji proizvoda rekreacije i kulture koje su zabilježile blagi rast od 0,2% u odnosu na studeni.
Pad cijena na mjesečnoj razini pridonio je padu i na godišnjoj razini. Naime, potrošačke cijene u prosincu podržane uvezenim deflatornim pritiscima uz oslabljenju domaću potražnju nastavile su s godišnjim stopama pada. Pri tome je značajan doprinos došao od nižih cijena prijevoza koje su ostvarile pad od 6%, a u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 13%. Snažniji pad cijena ograničen je godišnjim rastom cijena odjeće i obuće (3,2%), alkoholnih pića i duhana (1,1%), zdravstva (1,8%), restorana i hotela (0,5%) te prehrane i bezalkoholnih pića (0,1%). Isključimo li iz indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente (cijene energije i prehrane) temeljna godišnja stopa inflacije u prosincu zabilježila je godišnji rast od 0,7%.
Promatrano na razini cijele 2015. godine u odnosu na godinu ranije potrošačke cijene su zabilježile pad od 0,5%, što je druga godina zaredom otkako se bilježi godišnji pad prosječnih potrošačkih cijena. Pad u 2015. je prvenstveno rezultat snažnog pada cijena u kategoriji prijevoza (6,7%), unutar koje je u kategoriji goriva i maziva zabilježen godišnji pad cijena od 10,6%. Pad je zabilježen i u kategorijama pokućstva, opreme za kućanstvo i redovito održavanje kućanstva (0,3%), obrazovanja (0,4%), odjeće i obuće (0,2%) te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (0,1%). Snažniji pad cijena zaustavljen je višim cijenama u kategorijama rekreacije i kulture (2,1%), alkoholnih pića i duhana (2%), zdravstva (1,7%), restorana i hotela te komunikacija (oboje 1,1%) te u najvećoj kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića (0,4%). Isključimo li iz
indeksa potrošačkih cijena volatilne komponente (cijene energije i prehrane) temeljna godišnja stopa inflacije u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu prosječno je iznosila 0,7%.
Tijekom 2016. godine očekujemo tek blago intenziviranje rasta potrošačkih cijena pa bi godišnja stopa inflacije u prosjeku mogla iznositi oko 1%. Blagi inflatorni pritisci trebali bi i dalje biti posljedica razmjerno niskih cijena na robnim tržištima (prvenstveno sirove nafte), ali i izostanka značajnih poticaja s potražne strane.