Pad izdanih obveznica najvećih svjetskih ekonomija, programi kvantitativnog popuštanja te niska inflacija i dalje će jačati potražnju za državnim obveznicama, usprkos povećanju ključnih američkih kamatnih stopa, smatra Rabobank International.
Iznos duga koji će vlade najvećih svjetskih ekonomija morati refinancirati u 2016. neznatno je veći nego prethodne godine – za oko sto milijardi dolara. Države nastoje smanjiti proračunski deficit na trećinu u odnosu na rekordne razine zabilježene tijekom financijske krize.
Količina dospjelog duga postupno pada otkako je Bloomberg 2012. počeo prikupljati podatke. Pad bi mogao poduprijeti tržište obveznice dok Fed namjerava postupno povećavati referentne kamatne stope, potiskujući prinose na rekordno niske razine. Ekonomisti predviđaju da će proračunski deficiti u 2016. padati sedmu godinu u nizu jer su vlade u borbi s financijskom krizom smanjivale potrošnju.
Tijekom krize bilo je raznih razloga za fiskalnu ekspanziju, od poticanja rasta do nastojanja da se dug prebaci s privatnog na javni sektor, ali to je sada prošlost. Većina zemalja sada teži ka fiskalnoj disciplini.
No, to što su vlade sada pod manjim pritiskom da se zadužuju ne znači da će se doista manje zaduživati, odnosno da će izdavati manje dužničkih papira. To će ovisiti prvenstveno o njihovim potrebama.
Njemačka ove godine planira izdati dužničke papire u vrijednosti 203 milijarde eura (221 mil. dolara), dok je lani izdala oko 175 milijuna eura, uglavnom kako bi pokrila trošak rekordnog priljeva migranata.
Najveći proporcionalni pad izdanja imat će Rusija i Brazil, s padom od 38 odnosno 26 posto, pokazuju Bloombergovi podaci.
S kamatama iznos duga koji zemlje G-7 i BRIC-a moraju refinancirati ove godine iznosi 7,8 bilijuna dolara, što je također neznatna promjena u usporedbi s prethodnom godinom.
Prema indeksu Bank of America Merrill Lynch državne obveznice donijele su ulagačima lani povrat od 1,2 posto, naprema 8,4 posto u 2014. i prosjeka od 4,4 posto u proteklih pet godina. Prinosi, koji su obrnuto proporcionalni cijenama, počinju rasti paralelno s izlaskom iz recesije, smanjujući potražnju za obveznicama koje su u kriznim vremenima smatraju sigurnom lukom za ulagače. Pri tome ne treba zanemariti da američka središnja banka planira tijekom ove godine u četiri navrata povećavati kamatne stope.
Prinosi na američke desetogodišnje obveznice popet će se do kraja godine na 2,75 posto, predviđaju analitičari u Bloombergovoj anketi. Jutros su prinosi na londonskom tržištu bili na
2,25 posto.
To bi moglo potaknuti investitore da traže veće naknade za držanje drugih obveznica, pa i onih koje izdaju Njemačka ili Japan, čiji su prinosi trenutno niski jer njihove središnje banke provode program monetarnog popuštanja, povećavajući ponudu novca kroz otkup obveznica.Prosječan prinos u Bank of America Merill Lynch Global Government Indexu porastao je na 1,1 posto, nakon što je u siječnju prošle godine potonuo na rekordno niskih 0,82 posto.
U SAD-u, najvećem svjetskom dužniku s 13,1 milijardu obveza na tržištu duga, iznos dospjelih državnih vrijednosnica porast će 14 posto, na 3,5 bilijuna dolara. S najvećim rastom potrebe za refinanciranjem duga suočit će se Kina – ove godine mora refinancirati 41 posto više nego lani, 254 milijarde dolara.
Pad izdanih obveznica najvećih svjetskih ekonomija, uz programe kvantitativnog popuštanja i nisku inflaciju, i dalje će jačati potražnju za državnim obveznicama, usprkos povećanju ključnih američkih kamatnih stopa, smatra Rabobank International.
Proračunski deficiti zemalja razvijenog svijeta smanjit će se ove godine na prosječnu vrijednost od 2,4 posto BDP-a, predviđaju ekonomisti. Procijenjeni prosjek za 2015. iznosi 2,6 posto, a rekordan prosječni proračunski deficit od 7,2 posto zabilježen je 2009. godine.